„Brojni su potencijali Unske pruge“
Zastupnik SDSS-a u hrvatskom Saboru Boris Milošević u slobodnom govoru u Saboru naglasio je važnost Unske pruge i potrebu njene rekonstrukcije i revitalizacije.
Pre nego što je zasedanje hrvatskog Sabora ponovo zauzelo centralni medijski prostor u državi, ovoga puta ne iz političkih razloga, nego zbog toga što je opozicija sat vremena lupala o stolove prilikom izveštaja Vlade koji je čitao premijer Andrej Plenković, a nakon toga su predstavnici vladajuće struje tapšali gotovo 20 minuta, slobodan govor održao je zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Boris Milošević.
U svom govoru osvrnuo se na stanje Unske pruge kojom su za vreme Jugoslavije saobraćali vozovi od Novog Grada (Bosanskog Novog) do Knina u dužini od 177 kilometara i koja je ime dobila jer je izgrađena uz tok reke Une. Kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi 119 kilometara pruge, a kroz Hrvatsku 58, a na čak sedam mesta ona preseca granicu između ove dve države. Sada vozovi više ne idu ovom deonicom, ali je pruga i dalje u funkciji u Bosni i Hercegovini gde se saobraća od Novog Grada do Bihaća. Pruga je u nadležnosti tri železničke firme: Željeznice Federacije BiH, Željeznice Republike Srpske i Hrvatske željeznice. Najveći problem predstavlja neobnovljena deonica od Martin Broda u BiH do Knina.
- Deonica Unske pruge u nadležnosti Hrvatskih železnica odnosno HŽ Infrastrukture od Martin Broda do Knina u dužini 58 kilometara na žalost zatvorena je za saobraćaj. Brojne železničke stanice: Golubić, Tiškovac, Lička Kaldrma, Strmica, Una, Kestenovac, Martin Brod napuštene su i pokradene, ali gotovo na svakoj postrojenja i dalje stoje - navodi Boris Milošević.
Saborski zastupnik SDSS-a je istakao kako je do 1990. godine ova pruga bila najbezbednija i najbrža veza između severa i juga Hrvatske.
- Pruga je „hranila” srednjodalmatinske luke teretima, naročito s tržišta BiH, ali i drugih republika iz bivše države. Godišnje je prugom prevezeno blizu četiri miliona tona robe i više od 1,5 miliona putnika. Železnica je u Evropskoj uniji jedan od prioriteta i u prednosti je nad drumskim prevozom, pogotovo kada je reč o prevozu tereta i aspektu zagađenja vazduha - rekao je Milošević u obraćanju saborskim koleginicama i kolegama.
Najavljeno ulaganje u železnički saobraćaj
Dalje je naveo kako je ministar mora, saobraćaja i infrastrukture Oleg Butković nakon velikih ulaganja i rezultata u drumsku infrastrukturu i saobraćaj najavio deceniju ulaganja u železničku mrežu, i to oko tri i po milijarde evra uglavnom iz EU fondova.
- Revitalizacija Unske pruge, u nadležnosti HŽ infrastrukture, podrazumeva obnovu deonice od Knina do Martin Broda. Bez obzira na činjenicu o prelasku granice na nekoliko mesta, i Šengenski prostor, dogovorom se može pronaći rešenje, kao što su međunarodni sporazumi o slobodnom tranzitu robe da bi se moglo uložiti. Opravdanost te investicije sigurno nije upitna. Zar nije nedavno premijer dao jaku podršku BiH za početak pregovora o članstvu u EU? Unska pruga je partnerski projekat s Bosnom i Hercegovinom koja je zainteresovana za revitalizaciju - tvrdi Milošević.
Milošević je još dodao kako je projekat revitalizacije Unske pruge moguće početi putem fondova prekogranične saradnje, što mora pokrenuti BiH strana, a HŽ infrastruktura može biti samo partner na prijavi tog projekta.
- Brojni su potencijali Unske pruge, a neki od njih su povezivanje srednjodalmatinskih luka železnicom s tržištima srednje i jugoistočne Evrope, povezivanje jadranskih luka s lukama unutrašnje plovidbe, razvoj turizma, reduciranje onečišćenja okoline i brojne ostale prednosti koje se mogu realizovati. Da ne govorimo o obnovi stanica, zapošljavanju, turističkim potencijalima prelepog, ali zapuštenog kraja uz granicu s Bosnom i Hercegovinom - naveo je neke od prednosti obnove ove pruge.
Za kraj, Milošević se poslužio citatom Arsena Dedića, jednom od mnogobrojnih kojim je ova pruga opevana u popularnim pesmama.
„Brzim preko Bosne, vlakom prema jugu, djevojka iz moga kraja provela je noć na putu…”