Da li je smanjenje nezaposlenosti u RH samo privid?

Tokom jučerašnjeg slobodnog govora u Saboru, zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov ukazala je na određene statističke anomalije Državnog zavoda za statistiku po pitanju broja zaposlenih u RH, kao i na uticaju HZZZ-a na radnu snagu.

Mirjana Cvetković 02.04.2025.

Ukazavši na podatke Državnog zavoda za statistiku, u kojima je krajem prošle godine bilo 29000 zaposlenih više nego u istom periodu prethodne godine, a broj nezaposlenih pao je za 17000 tako da stopa nezaposlenosti iznosi 5,1 odsto, saborska zastupnica Dragana Jeckov je istakla sumnju u navedene statističke podatke i rekla da nisu uzeti u obzir svi parametri tokom analize podataka.

- Iščitani brojevi nisu nimalo loši, oni pokazuju da se ide napred kada je u pitanju smanjenje nezaposlenosti, ali je pitanje šta se iza tih brojeva skriva i uzrokuje. Da li se klima u poslovnom svetu toliko poboljšala? Koliko utiče kvalitet rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje? – rekla je saborska zastupnica SDSS-a.

Ona smatra da su podaci o stopi zaposlenih prividna slika napretka te da se iza njih skriva administrativna metoda brisanja pojedinaca iz evidencije HZZZ-a. Kako je navela, tome je prethodilo to što se pojedini nezaposleni ne javljaju na vreme u Zavod za zapošljavanje, neki ne žele da budu evidentirani ili ne zadovoljavaju uslove prema kojima bi bili svrstani u kategoriju nezaposlenih. Jeckov je svoju tvrdnju potkrepila provedenom anketom građana koji su se izjašnjavali o prijavljenosti ovoj službi za zapošljavanje.

- Zaintrigirao me još jedan statistički podatak koji se ne sme zanemariti. Provedenim anketnim istraživanjem ustanovljeno je da je od 88000 nezaposlenih, njih 60 ili 68 odsto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, a čak 32 odsto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresovano za prijavu na HZZZ - naglasila je.

Nakon što je ukazala na niz pitanja, između ostalog, zašto više od trećine nezaposlenih nema želju i volju da se javi na Zavod za zapošljavanje i jesu li nezaposleni izgubili poverenje u tu službu, istaknula je kako je svesna činjenice da Zavodu nije jedini zadatak da pronađe posao nezaposlenima, ali da ne doprinosi u dovoljnoj meri poboljšanju zaposlenosti.

- Radi li se o tromom sistemu koji ne može da odgovori na izazove koji nameće današnji tempo, koji dodatno ubrzavaju migracije kojima svedočimo? Ako je biro zakazao u tom najvažnijem segmentu, bojim se kako brojevi ne odražavaju stvarno stanje na tržištu rada. Činjenica da čak trećina ispitanih na određeni način problematizuje rad Zavoda za zapošljavanje, navodi na pitanje jesu li oni postali sami sebi svrha?! – poručila je Jeckov.

Govoreći o rešenjima i načinima kojim bi se prikazalo realno stanje na tržištu rada, vratilo poverenje građana i smanjila nezaposlenost, Jeckov je istaknula da Hrvatski zavod za zapošljavanje treba aktivnije da radi na posredovanju pri zapošljavanju i poboljšanju funkcionalnosti kako bi istinski bila korisna institucija na tržištu rada, u suprotnom ona postoji kao svrha stvorena sama za sebe.