Demografska katastrofa u Hrvatskoj, manje je i Srba
Državni zavod za statistiku prošlog petka, 14. januara, objavio je prve rezultate popisa stanovništva koji se odnose na ukupan broj stanovnika i domaćinstava.

Popis stanovništva počeo je 13. septembra prošle godine, a završen je 14. novembra i po prvi put bila je ponuđena i mogućnost da se građani sami popišu putem digitalne aplikacije. Dva meseca nakon toga Državni zavod za statistiku objavio je podatke o broju stanovnika po mestima u Republici Hrvatskoj.
Na osnovu objavljenih podataka evidentan je pad stanovništva u Hrvatskoj i u odnosu na protekli popis stanovništva koji je održan 2011. godine. Broj stanovnika je manji za 396.360 stanovnika, odnosno 9,25 odsto. Najveću demografsku katastrofu doživela je Vukovarsko-sremska županija gde se broj stanovnika za proteklih deset godina smanjio za 19,5 odsto, zatim slede Sisačko-moslovačka sa 18,5 odsto i Brodsko-posavska 17,5 odsto manje stanovnika.
Samo tri grada u Hrvatskoj imaju više od sto hiljada stanovnika, a to su Zagreb (769.944), Split (161.312) i Rijeka (108.622). Upravo grad Zagreb ima najbolju demografsku sliku iako je i ona u silaznoj putanji sa 2,5 odsto manje stanovnika, a slede ga potom Zagrebačka i Dubrovačko-neretvanska županija.
Broj Srba?
Iako još uvek nisu obajvljeni podaci o nacionalnoj opredeljenosti, iz objavljenih podataka već sad se naslućuje da je i broj Srba u znatnom padu. To nam u ovom trenutku možda najbolje ilustruje primer Vukovarsko-sremske županije koja ima najveći gubitak stanovnika, a ujedno to je i županija u kojoj ima najveći procenat Srba po ranijim popisima. Takođe, ako idemo detaljnije po gradovima i opštinama uvidećemo da je, upravo u sredinama gde su Srbi bili u većini, najveći ili jedan od najvećih padova u broju stanovnika za proteklih deset godina.
Tako po objavljenim podacima opština Trpinja kao najveća srpska opština ima 25,23 odsto manje stanovnika, a to je i najmanji gubitak stanovnika ako govorimo o opštinama sa srpskom većinom u ovoj županiji. Veći gubitak stanovnika u procentima od Trpinje imale su opštine Borovo (27,12 odsto), Markušica (29,55 odsto) i Negoslavci (30,83 odsto) koji ujedno imaju i najveći pad stanovnika u celoj županiji.
Najmanji pad stanovnika u Vukovarsko-sremskoj županiji beleže Vinkovci od 12,05 odsto, a od opština to su Andrijaševci sa 14,97 odsto manje stanovnika. Sličan odnos u postotcima ima i Vukovar (14,98 odsto) odnosno u ovom gradu je 4.147 stanovnika manje u odnosu na 2011. godinu i on sad iznosi 23.536.
Pad u broju stanovnika zabeležen je i u Osječko-baranjskoj županiji, a njen administrativni centar grad Osijek ima manje od sto hiljada stanovnika, odnosno 96.848. Grad Beli Manastir za proteklih deset godina izgubio je više od dve hiljade stanovnika (8.053), a negativan trend imaju i lokalne samouprave u kojima su Srbi u većini ili ih ima u znatnom broju. Tako opština Erdut beleži gubitak od gotovo 1.850 stanovnika, dok trenutno u ovoj opštini ima 5.534 stanovnika. Opštine Jagodnjak i Šodolovci takođe beleže pad u broju ljudi i one trenutno imaju 1.504, odnosno 1.224 stanovnika.
Situacija u tom smislu nije ništa bolja ni u drugim županijama, opštinama i gradovima. U Karlovačkoj županiji opština Krnjak ima gubitak od preko 600 stanovnika, dok je u opštini Vojnić broj stanovnika umanjen za više od hiljadu. Sa negativnom slikom suočile su se i opštine u Sisačko-moslavačkoj županiji pa je tako npr. U opštini Dvor broj stanovnika umanjen za gotovo pola, odnosno 45,4 odsto.
Najveći pad stanovnika u procentima beleži opština Vrhovine u kojoj za razliku od 2011. godine živi manje čak 51,8 odsto stanovnika, dok je u opštini Donji Lapac taj broj smanjen za 32,8 odsto.
Loša demografska slika pogodila je i Knin u kojem je manje 3.652 stanovnika, odnosno ovaj grad sa svojim prigradskim naseljima danas ima 11.755 stanovnika. U opštinama koje se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini, a gde su Srbi znatnije zastupljeni takođe se beleži pad stanovnika pa tako Kistanje danas ima 2.644 stanovnika, 800 manje nego 2011. godine. Opština Ervenik ima 816 stanovnika, gotovo 300 manje nego pre deset godina.
Kakva će biti nacionalna i verska struktura po mestima, gradovima, opštinama i županijama znaćemo za nekoliko meseci kada će biti objavljeni i kompletni rezultati popisa stanovništva.