Dragana Jeckov: „Nastojaćemo i dalje da što bolje organizujemo zajednicu”

Koliko će činjenica da je među 400.000 ljudi koji više nisu u Hrvatskoj najviše onih koji su otišli sa istoka Hrvatske i područja gde žive Srbi uticati na položaj našeg naroda u Hrvatskoj, o radu Kluba zastupnika SDSS-a i ostalim temama koje se tiču života Srba u Hrvatskoj razgovarali smo sa predsednicom Kluba zastupnika SDSS-a […]

Jadranka Jaćimović 11.02.2022.

Koliko će činjenica da je među 400.000 ljudi koji više nisu u Hrvatskoj najviše onih koji su otišli sa istoka Hrvatske i područja gde žive Srbi uticati na položaj našeg naroda u Hrvatskoj, o radu Kluba zastupnika SDSS-a i ostalim temama koje se tiču života Srba u Hrvatskoj razgovarali smo sa predsednicom Kluba zastupnika SDSS-a i potpredsednicom SNV-a Draganom Jeckov. Klub zastupnika SDSS-a je veoma aktivan u Saboru, ali neka pitanja za vas su ipak važnija od ostalih, zar ne? - Klub je u svom delovanju usmeren na kreiranje politike i programa zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, sa naglaskom na pitanjima koja se odnose na obnovu i stambeno zbrinjavanje, razvoj povratničkih sredina i potpomognutih područja, unapređenje obrazovanja i kulture te predlaže instrumente i mere za poboljšanje istih. Takođe, Klub prati provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Operativnog programa za nacionalne manjine te ostalih zakonskih akata koji iz istih proizlaze. Teme kojima se bavimo su i prava civilnih žrtava rata, obnova osnovne komunalne infrastrukture, pravo na obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, povratak imovine, borba za ravnopravnost žena i vođenje poljoprivrednih gazdinstava. Klub usko sarađuje sa svim institucijama srpske zajednice u Republici Hrvatskoj, ali i sa drugim manjinskim organizacijama. Učešćem u saborskim raspravama, ne samo kad su u pitanju teme koje se tiču manjinske zajednice, nego i opšte teme, značajno doprinosimo društvu u celini i jačanju položaja SDSS-a na političkoj sceni. Objava prvih rezultata popisa stanovništva u Hrvatskoj donela je ono čega smo se svi pribojavali. Svedočimo pravoj demografskoj katastrofi. Znamo da Srbi u Hrvatskoj mnoga prava ostvaruju na osnovu zastupljenosti u ukupnom broju stanovnika. Smatrate li da će ovakvi rezultati popisa stanovništva uticati i na neka od manjinskih prava? - Sada je i zvanično da se broj stanovnika u Hrvatskoj u zadnjih deset godina smanjio za gotovo 400.000 odnosno 9,3 posto. Najveći pad zabeležen je na istoku Hrvatske i na područjima gde je više zastupljeno srpsko stanovništvo. Zabrinjavajuća je činjenica da je pad broja Srba u Hrvatskoj znatno veći od nacionalnog proseka i iznosi deset i više posto. To nije iznenađenje, jer su godine rata, ekonomska nerazvijenost te sveukupna atmosfera zasnovana na potenciranju i zaoštravanju srpsko-hrvatskih odnosa od strane desnije orjentisanih političkih aktera uticali na pojačavanje osećanja nesigurnosti te na iseljavanje celih porodica. To se uzročno-posedično odrazilo i na promenu demografske slike Srba u Hrvatskoj koji su nešto stariji od prosečne starosti hrvatskog stanovništva. Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina uređena su prava na pismo, jezik, obrazovanje, predstavljanje i druga identitetska pitanja svih nacionalnih manjina, pa tako i za Srbe, pod uslovom da nas u ukupnoj strukturi stanovništva ima određeni procenat. Na primer kod dvojezičnosti više od trećine. Hoće li rezultati popisa stanovništva uticati na opseg manjinskih prava teško je prognozirati jer ćemo na rezultate po nacionalnoj strukturi morati još sačekati. Iskreno se nadam i priželjkujem da neće doći do drastičnog smanjenja prava garantovanih Srbima u RH te da ćemo uspeti da ih zadržimo. [caption id="attachment_7517" align="aligncenter" width="800"]Porodica Zec komentari dragana jeckov sabor Foto: Jutjub[/caption] Šta očekujete u Vukovaru? Imate li nekakve informacije vezane za broj naših sunarodnjaka u gradu? - Mišljenja sam da trebamo sačekati zvanične rezultate popisa po nacionalnoj strukturi, a ne, kao što to rade neki „zloslutnici„ koji prognoziraju smanjenje broja pripadnika srpske zajednice i koji se raduju smanjenju ograničavanju prava za svoje sugrađane Srbe. Tome smo svedočili kroz razne izjave neodgovornih političara koji su davali paušalne ocene, unapred, bez jasnih kriterija i zvaničnih rezultata. Kako god bilo, prihvatićemo zvanične rezultate i znati da se ponašamo u skladu s tim. Nastojaćemo i dalje da što bolje organizujemo zajednicu u novim okolnostima, na celom području pa tako i u Vukovaru. Toj boljoj organizovanosti svakako doprinose i kapitalne investicije, recite nam nešto o investicijama predviđenim za 2022. godinu? - Zajedničko veće opština i Srpsko narodno veće intenzivno realizuju značajne kapitalne investicije iz 2021. godine bilo da je reč o opremanju, izgradnji ili rekonstrukciji objekata različitih namena. Kada govorimo o ZVO-u, kapitalne investicije realizuju se u opštinama: Borovo, Erdut, Negoslavci, Jagodnjak, Markušica, Šodolovci i Trpinja kao i putem veća srpske nacionalne manjine u Mirkovcima, Nijemcima, Dardi, Vukovaru i Belom Manastiru. Sve su to uglavnom infrastrukturni projekti koji će unaprediti život u navedenim sredinama i osigurati ugodnije uslove rada za različite organizacije i udruženja. Srpsko narodno veće realizuje kapitalne investicije na području cele RH gde za to postoje ustrojena manjinska veća i gde postoji potreba. U 2022. godini nastavljamo sa započetim poslovima i rezultati će biti vrlo konkretni i vidljivi i na području delovanja ZVO-a i velikim gradovima poput Zagreba, Osijeka, Rijeke, Gline, Knina, Slavonskog Broda, Daruvara, Gračaca, Petrinje, Benkovca. Pripadnici srpske zajednice o svim ovim kapitalnim projektima i programima naših institucija biće informisani putem naših medija čijem očuvanju i radu takođe pridajemo poseban značaj. Potpredsednica ste Srpskog narodnog veća koje je provodilo humanitarnu akciju „Banija je naša kuća”, koliko je sredstava prikupljeno i kako su raspoređena? - Tokom prve akcije SNV-a „Banija je naša kuća”, koja je trajala od 30. decembra 2020. do 29. marta 2021. primljeno je ukupno 2.142.689 kuna. SNV je u okviru svog budžeta prenamenio 400.000 kuna za stradale u potresu, dok je najveći broj novčanih donacija pristigao od pravnih osoba, opština, privrednika i dr. Pristigla sredstva korištena su za kupovinu materijalne pomoći: nabavljeno je 39 kontejnera i različiti građevinski materijal neophodan za saniranje šteta, 1.300 paketa sa prehrambenim i higijenskim proizvodima, a Crvenom krstu ustupljena je donacija u vidu 500 gumenih čizama. Preko humanitarne akcije primljene su i materijalne donacije u vrednosti od 4,7 miliona kuna. Osigurano je 125 kontejnera za privremeni smještaj porodica. U drugom delu humanitarne akcije koja je trajala do 8. novembra 2021, veću donaciju osigurao je Komesarijat za izbeglice i migracije Republike Srbije. Radi se o 115 mašina za pranje veša, peći i frižidera za korisnike sa potresom pogođenog područja. [caption id="attachment_8546" align="aligncenter" width="862"]zasedanje Interparlamentarne skupštine pravoslavlјa dragana jeckov Dragana Jeckov[/caption] Nedavno ste u Saboru ukazali na značaj reforme sistema socijalne zaštite kao i na ugrožena radnička prava. Šta očekujete po tim pitanjima? - Nažalost, sistem socijalne zaštite u fokusu je najčešće onda kada se dogodi neka tragedija. Reforme sistema su potrebne, ali one efikasne su i te kako zahtevne, i za osmišljavanje i za propisivanje i za provođenje. Ni u jednom trenutku ne smemo zanemariti primarni i jedini pravi cilj donošenja ovog seta zakona, a to je poboljšanje uslova života najranjivijih grupa našeg društva, sve drugo je pomalo sporedno. I dalje sam stava kako su potrebe korisnika u određenim regionima Hrvatske različite, pa tako možemo govoriti o različitim potrebama u urbanim i ruralnim sredinama, različitim potrebama u Istri i istočnoj Slavoniji, pa je samim time i delovanje centara za socijalnu zaštitu različito. Moramo pohvaliti povećanje iznosa minimalne naknade, ali ova povećanja sigurno nisu konačno rešenje problema. Što se tiče Zakona o radu, on trenutno propisuje da bi sklapanje ugovora o radu na određeno trebalo da bude izuzetak. Svaka peta zaposlena osoba kod nas radi privremeno, među privremeno zaposlenima svaka treća ima ugovor kraći od tri meseca. Mi, nažalost, spadamo među zemlje EU-a s niskom stopom verovatnoće pozitivne tranzicije, a u pandemijskoj 2020. ta je verovatnost bila još niža, tek pet posto. Iz tog razloga trebamo biti mudri i iskoristiti priliku koja je pred nama, a to su skorašnji zahvati u Zakonu o radu. Klub zastupnika SDSS-a svakako će uzeti učešće i u javnoj raspravi i nadolazećim promenama Zakona o radu. Govorili ste u Saboru i o problemima u vezi ostvarivanja prva na hrvatsko državljanstvo te ste tražili, a to je i ostvareno, produžetak roka za podnošenje zahteva. Koliko je, po vašim saznanjima, do sada podnesenih zahteva i kako se nakon produženog roka odvija ceo taj proces? - Rok za podnošenje zahteva za hrvatsko državljanstvo bio je do kraja 2021. godine. Prema informacijama MUP-a 2020. godine podneseno je 1.923 zahteva, odnosno 1.091 je bio po osnovi novih zakonskih odredbi, a do septembra 2021. godine 2.400, od čega 1.440 zahteva po osnovi novih zakonskih odredbi. Klub zastupnika SDSS-a je više puta istakao probleme koji su se pokazali u praksi, potencirajući kao glavni problem prekluzivni rok (odnosi se na gubitak prava zbog njegovog nevršenja u roku koji je strogo određen -gubi se i subjektivno pravo i zahtev za njegovo prisilno ostvarenje op.a.) i sporno tumačenje. Apeli SDSS-a su urodili plodom, pa je zbog toga rok za podnošenje zahteva produžen 31. decembra 2023. godine. Nadamo se kako će se situacija s koronavirusom smiriti i da će osobe koje traže državljanstvo uspeti podneti zahtev do isteka roka, narodski rečeno „ući u proceduru” i ostvariti svoje pravo. Ističe sa i vaša borba za bolji položaj žena u društvu, a posebno pripadnica srpske manjinske zajednice. Upravo je u toku realizacija zanimljivog projekta koji povezuje i osnažuje Srpkinje na području Vukovarsko-sremske županije. - Mišljenja sam da su žene unutar srpske zajednice bile duži vremenski period nepravedno zapostavljene i da je neophodno povećati uključenost žena srednje životne dobi u zajednicu, jačati njihove socijalne i komunikacijske veštine i kreativne kapacitete a najznačajnije je raditi na podizanju svesti o potrebi uključivanja u savremene društvene tokove i događaje na lokalnom nivou. Ovim projektom kojeg finansira Srpsko narodno veće, a čiji je nosilac Udruženje žena „Negoslavčanke” nastojimo da podstaknemo što više žena srednje životne dobi na učešće u društvenom i kulturnom životu zajednice, da poboljšamo položaj žena u svakodnevici kroz edukacije i kulturne sadržaje prožete sadržajima vezanim za tradiciju. Nadam se da ćemo uskoro proširiti naše aktivnosti i na druga područja jer nam se žene javljaju i žele biti uključene jer su naše projektne aktivnosti raznolike i zanimljive, a detaljniji raspored mogu dobiti u svojim udruženjima žena ili pratiti putem fejsbuk stranice „Negoslavčanke”.Veliki interes žena za uključivanje u projekt, najveća mi je satisfakcija i putokaz za dalje aktivnosti i akcije. *Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Tu gdje živimo“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.