Istoričari o vukovarskim Jevrejima

U sklopu projekta „Koga smo zaboravili? Nasleđe Jevreja u Vukovaru“ juče je u organizaciji Evropskog doma Vukovar održana panel-diskusija i otvorena izložba pod nazivom „Koga smo zaboravili“.

Dušan Velimirović 31.01.2024.
Koga smo zaboravili nasleđe Jevreja u Vukovaru

Do pomena prvog Jevrejina u Vukovaru došlo je 1720. godine kada je u gradskim protokolima, u dokumentima o oporezivanju upisan izvesni Marko. Kako je krajem 17. i početkom 18. veka Jevrejima bilo zabranjeno da naseljavaju Hrvatsku, Slavoniju i Srem, nisu bili stalni stanovnici vukovarskog kraja. Prvi Jevreji dolaze nakon odlaska Osmanlija i dolaskom austrijske vojske kao dobavljači streljiva, odnosno kao putujući trgovci. Prema popisu stanovništva iz 1880. godine, u Vukovaru je živelo 766 Jevreja, dok je danas taj narod iz grada potpuno iščezao. Ovako bi, prema naučnom radu „Židovi u Vukovaru u okolici“ Ljiljane Dobrovšak, otprilike izgledao kratak opis kretanja broja jevrejskog stanovništva u Vukovaru.

Upravo je istoričarka Ljiljana Dobrovšak iz instituta Ivo Pilar bila jedan od učesnika panel-diskusije „Koga smo zaboravili“ koju je organizovao Evropski dom Vukovar, a 2017. godine objavila je knjigu „Jevreji u Sremu“ s naglaskom na istoriju jevrejske zajednice u Vukovaru i Iloku.

- Pokušala sam pomoću fragmenata da rekonstruišem istoriju jevrejske zajednice u Vukovaru. Sve jevrejske zajednice koje su postojale u Hrvatskoj, a bilo ih je oko 40, uključujući ceo Srem, bile su slučaj sam za sebe. Postoje neke sličnosti sa Jevrejima u Osijeku, ali iz razloga što je Vukovar bio trgovački grad, tu su uglavnom bili trgovci i zanatlije. Udeo u stanovništvu je bio do četiri odsto, za razliku od Osijeka gde je bilo osam. Bili su vidljivi jer Vukovar do 1941. godine nije bio teritorijalno veliki, a njihovi zanati su se odvijali uglavnom u centru pa su ih znali svi stanovnici. Sinagoga je u početku bila mala, ali je 1879. izgrađena velebna sinagoga, a kada ste prolazili obalom, niste mogli da je ne vidite. To su bile porodice srednjeg sloja koje su rasle zajedno sa gradom. Sama zajednica je bila veoma dobro organizovana, a sve vreme su imali i ugledne rabine koji su bili poznati u celoj Monarhiji - navodi Dobrovšak.

Istaknuta zajednica nestala nakon stvaranja NDH

Kao i velika većina Jevreja, i vukovarska zajednica nestala je sa uspostavom Nezavisne države Hrvatske.

- Tada prvo počinju pojedinačna odvođenja u logore, oduzimanje imovine, a poslednje odvođenje Jevreja iz Srema bilo je u avgustu 1942. godine. Deo je završio u Jasenovcu, a deo u Aušvicu, ali i danas ne znamo tačno utvrditi broj stradalih Jevreja, iako sam prema različitim izvorima napravila popis. Bilo je i izbeglica, ali je uništena cela zajednica, a nakon 1945. godine vratio se tek deo. Od onih koji su se vratili, jedan deo je odlučio da se preseli u Zagreb i Osijek, deo je otišao u Izrael, a u Vukovaru je ostala jedna do dve porodice. Danas zajednica ne postoji, izbrisana je - zaključuje Ljiljana Dobrovšak.

Koga smo zaboravili nasleđe Jevreja u Vukovaru gimnazija Vukovar

Otvaranje izložbe

Osim Ljiljane Dobrovšak, u panel-diskusiji kojom je moderirala Vesna Teršelič, učestvovali su vanredni profesor sa odseka za istoriju Filozofskog fakulteta u Osijeku Hrvoje Volner, autor obilaska grada Jevrejski Osijek Tomislav Vuković i suosnivač Centra za istraživanje Holokausta i genocida na jugoistoku Evrope iz Rijeke Danijel Matijević.

- Ceo period Drugog svetskog rata, promenio je karakter Vukovara kao grada tako što su dve zajednice nestale iz njega, prvo jevrejska, a nakon rata i nemačka. To je redefinisalo društvenu sliku. Bili su to monumentalni događaji u to vreme koji nisu prisutni u infrastrukturi sećanja u gradu. Ova izložba je divan korak u smislu da se ne zaborave ti ljudi i nekadašnji Vukovarčani koji su ovaj grad zvali svojim domom. Od pripadnika jevrejske zajednice u Vukovaru ističe se rabin Julije Dijamant, koji je bio poznat intelektualac, veoma dobar prijatelj sa đakovačkim nadbiskupom Akšamovićem. Poznati su bili još doktor Đuro Oberson, lekar Josip Hercl koji je objavio nekoliko knjiga i zbirku pripovedaka o Vukovaru 1940-ih godina, kao i kćeri rabina Dijamanta Julija, Greta i Keti - pojašnjava istoričar Danijel Matijević.

Osim panel-diskusije, u Gradskom muzeju grada Vukovara otvorena je i izložba o jevrejskoj zajednici. Izložbu su, uz mentorstvo članova Evropskog doma Vukovar i svojih nastavnika, priredili đaci vukovarske gimnazije.

- Imali smo projekat u sklopu kojega smo istraživali tradiciju i život Jevreja. Išli smo u Nemačku i upoznali jevrejsku kulturu. Otkrili smo njihova mesta u Vukovaru, kao i biografije istaknutih članova zajednice - rekla je učenica drugog razreda Lucija Mikličanin.

Ovo je dvogodišnji projekat Evropskog doma Vukovar u koji su uključene mnoge institucije, a partner je Dokumenta iz Zagreba i Kiga iz Berlina.