Iz godine u godinu proslavljaju Milankovića
Tradicionalni Milankovićevi ciklusi u Dalju po sedamnaesti put okupili ugledne poznavaoce kao i brojne poštovaoce dela slavnog naučnika.

Kulturno-naučni centar „Milutin Milanković” iz Dalja organizovao je 24. i 25. maja tradicionalnu kulturno-naučnu manifestaciju „Milankovićevi ciklusi” koja traje već punih sedamnaest godina. Prvog dana manifestacije u večernjim satima održana je radionica o insolaciji i zaštiti putničkih automobila koju su vodili profesori Hrvoje Glavaš i Mirko Karakašić sa Strojarskog fakulteta iz Slavonskog Broda, a zatim i posmatranje zvezdanog neba pod stručnim vođenjem stalnog saradnika KNC „Milutin Milanković” Dalibora Mesarića.
Glavni program održan je sledećeg dana, a započeo je predstavljanjem Sunčanog sata koji je postavljen pored ulaza u dvorište Milankovićeve rodne kuće, a izradio ga je profesor beogradskog univerziteta u penziji Milutin Tadić.
- Kada je reč o Milankoviću prva asocijacija na njega je njegov „Kanon osunčavanja“, a teorija gnomona (pokazivača na sunčanom satu) na kojoj je bazirana izrada sunčanog sata je u stvari kanon osenčavanja. Sunčani sat, sem što pokazuje sate, pokazuje i određene datume. Tako da je on i redukovani kalendar što je druga veza sa Milankovićem. Ideja za njegovu izradu potekla je od upravnika ovog kulturno-naučnog centra Đorđa Nešića i ja sam uradio nacrt i proračun, a sve ostalo je organizovao i uradio on sam. Ima mnogo verzija sunčanih časovnika, a kada je reč o samom nacrtu i izradi horizontalni su najjednostavniji tako da rad na njegovoj izradi nije bio posebno zahtevan. Osnovna razlika je što smo na njega dodali hiperbole koje ovaj sat čine memorijalnim. Radi se o najvažnijim datumima iz Milankovićeve biografije kao što su 28. maj, odnosno datum njegovog rođenja, zatim datum kada je predao u štampu svoj Kanon osunčavanja, odnosno 2. april i datum kada je doktorirao u Beču, odnosno 12. decembar što je ujedno i datum njegove smrti – objašnjava profesor Tadić uz napomenu da časovnik pokazuje standardno, odnosno zimsko, a ne letnje vreme kada je časovnik pomeren za jedan čas u napred.
Program je nastavljen predavanjima u Sali KNC-a koja su održali profesor Milutin Tadić, zatim inženjer Dalibor Mesarić iz Osijeka, akademik Fedor Mesinger i prof. dr Aleksandar Petrović iz Beograda.
- Zaista je neverovatna činjenica da je prošlo već sedamnaest godina kako dolazimo ovde u Dalj da odamo poštovanje i priznanje velikom umu koji je spustio nebo na zemlju, odnosno povezao nas sa nebom i podigao naše oskudne zemaljske okolnosti na jedan viši nivo. Ovaj put pokušaću da objasnim kako izgleda ta nebeska bašta. Mi možda primećujemo te cvetove, ali zbog kratkoće vremena koje provodimo ovde na zemlji mi ih nekako nismo svesni. Milanković nam pomaže da se malo uzdignemo i da shvatimo celinu ovog sveta čija srž jeste lepota. Lepota koju nas savremena nauka sprečava da je sagledamo jer je savremena nauka svedena na racionalizam, empirizam i nema nikakvog smisla za lepotu – istakao je profesor Petrović.

Akademik Fedor Mesinger, sa druge strane, govorio je o klimatskim promenama koje, kako je rekao, nisu ono na šta je MIlanković računao kada je stvarao svoju teoriju o promeni klime.
- Pratim redovno šta se događa na polju globalnog zagrevanja. Učestvujem na konferencijama, a o toj temi se priča i u svim sredstvima javnog informisanja. Postaje sve gore, prošli smo već jedan i po stepen zagrevanja i stvar je sada već ozbiljna – upozorava akademik i tvrdi da se pod hitno treba prestati sa upotrebom fosilnih goriva.
Nakon predavanja program je okončan malim koncertom koji su održali gosti iz Beograda i Osijeka. Kompozicije savremenih i klasičnih muzičkih dela izveli su beogradski umetnici; mecosopran Tanja Obrenović i bariton Nenad Nenić uz pratnju kompozitora Vere Milanković te njihove kolege iz Osijeka sopran Ivana Medić i bas Berislav Puškarić uz pratnju korepetitora Igora Valerija.
Ovogodišnji 17. Milankovićevi ciklusi finansirani su iz Evropskog socijalnog fonda u okviru projekta Razvijamo STEM okruženje RaSTEMo.
*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Tu gdje živimo“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.