Miljenko Jergović u Manastiru Krka
Razgovorom sa jednim od najuglednijih i najistaknutijih književnika u regionu, novinarom i publicistom Miljenkom Jergovićem u manastiru Krka započeo je projekat Eparhije dalmatinske „Tajna manastirske odaje”, ciklus predavanja koja će se odvijati kroz narednih nekoliko meseci.

Kulturna manifestacija zamišljena kao serijal razgovora, odnosno književnih večeri „Tajna manastirske odaje”, jedna je u nizu duhovnih i kulturnih dešavanja koje se organizuju sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva episkopa dalmatinskog Nikodima. Čitav program zamišljen je kao serija razgovora o relevantnim autorima iz srpske književnosti i kulture u Hrvatskoj, ali i o aktivnim autorima i umetnicima sa područja Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore.
Kroz određene tematske celine razgovori će se oslanjati na najznačajnije pisce, umetnike i kantautore koji su vezani za zajednicu Srba u Hrvatskoj, počevši od Sime Matavulja do Arsena Dedića, te će se akcenat stavljati i na teologiju, filozofiju i književnost i kulturu.
Po rečima vladike Nikodima, cilj je da se svi oni približe prvenstveno učenicima pravoslavne bogoslovije Sveta Tri Jerarha pri manastiru Krka, ali i široj publici ovog dela Dalmacije koja je uskraćena za sličan vid kulturnih događanja.
Prvo takvo književno veče održano je u prepunoj gostoprimnici manastira Krka, gostovanjem novinara, književnika i publiciste Miljenka Jergovića.
U razgovoru koji je sa njim vodio Emir Imamović Pirke, Jergović je govorio o književnosti, piscima i delima koja su ga na neki način formirala, pasioniranom čitanju, načinu na koji su njega, njegovu generaciju, ali i brojne pisce, književnike odredili ratovi iz devedesetih godina prošlog veka, jeziku, pojmu rodoljublja, odnosu fiktivnog i autobiografskog, te svojoj poziciji u društvu u kojem se odnos prema njegovoj ličnosti povremeno preklapa sa odnosom prema njegovoj književnosti.
Ovaj rođeni Sarajlija sa dugogodišnjom zagrebačkom adresom, poseban akcenat stavio je na značaj i bogatstvo jezika, ističući kako jezik kojim piše i govori smatra i zove „našim”, ali koji u situacijama kad baš „mora” da ga odredi najpribližnije može zvati srpsko-hrvatskim jezikom. Iako je od strane moderatora nekoliko puta bio navođen da se priseti broja svih svojih napisanih romana, te da čitalačkoj publici da smernice koje od njih prve pročitati, Jergović je istakao kako smatra da je, viđeno iz njegovog ugla posmatranja, neumesno pričati o broju svojih napisanih dela i hvalospevom o sebi nametati se drugima.

Foto: Eparhija dalmatinska
Pisanje je deo njegove unutrašnje potrebe i samoispunjenja, a za ljude je važno da čitaju, da se kroz čitanje nadograđuju i šire vidike koje im današnje vreme i svakodnevica, brojne situacije, politike i ratovi uskraćuju. Jergović je, između ostalog, naveo kako je čitanje temeljni način života, samoodbrana od poraza, udaljavanje od svega onoga u šta se svet pretvorio od precenjenih užitaka.
Iako je razgovor sa Jergovićem zamišljen kao jednočasovno druženje u Krki mnoštvo tema pažnja, ali i interakcija sa publikom, pretvorili su se u dvočasovni razgovor na zadovoljstvo svih prisutnih.
Miljenko Jergović je bosanskohercegovački i hrvatski novinar i književnik, rođen u Sarajevu 1966. godine. Autor je četrdesetak knjiga pripovedne proze, romana, eseja i pesama. Romani i knjige priča prevođeni su mu na dvadesetak jezika i tako objavljeni u više od sto različitih izdanja. Dobitnik je brojnih nagrada za novinarstvo, književnost i knjigu, kako u zemljama regiona tako i u Poljskoj, Makedoniji, Italiji, Nemačkoj.