Nacionalne manjine izložile svoje nošnje u centru Vukovara

Izložba ženskih narodnih nošnji nacionalnih manjina biće postavljena u Vukovaru sve do 7. januara.

Izložba nošnji nacionalnih manjina

Nacionalne manjine u Vukovarsko-sremskoj županije poslednjih godina pokrenule su nekoliko manifestacija kojima žele da predstave svoj rad i posebnost te se snažnije povežu, kako međusobno, tako i sa većinskim narodom. Jedna od takvih manifestacija je i Izložba narodnih nošnji koja je ove godine organizovana u Vukovaru.

U samom centru grada svečano je 4. decembra u ulici J.J. Štrosmajera u prostoru Veleprometa otvorena izložba na kojoj su predstavljene ženske narodne nošnje nacionalnih manjina.Organizator druge po redu izložbe je Savez Rusina Republike Hrvatske u saradnji sa Većem rusinske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije.

– Hteli smo pokazati da svako od nas ima drugačiju nacionalnu nošnju i da to predstavlja bogatstvo koje upravo mi čuvamo. Na ovaj način te nošnje izlažemo i pružamo mogućnost da ih vide i upoznaju i pripadnici većinskog naroda i svi koji su zainteresovani. Smatram da bi bilo dobro napisati i jednu knjigu o tome jer svaka je nacionalna nošnja različita, jedna nosi rubac, jedna bele čarape, druga bisere. Sve to ima neku svoju istoriju koja je vrlo interesantna, o kojoj treba govoriti. Manifestaciju finansira Savet za nacionalne manjine Republike Hrvatske što nam govori da je prepoznata i kvalitetna – izjavila je predsednica Saveza Rusina Republike Hrvatske Dubravka Rašljanin koja objašnjava da je prvobitna ideja ove izložbe bila nešto drugačija, ali da i uprkos svim otežavajućim okolnostima usled pandemije izazvane koronavirusom od ideje nisu odustali, nego su je preoblikovali i uklopili u trenutnu situaciju.

– Već više godina organizujemo Sajam knjiga nacionalnih manjina što je jako dobro prihvaćeno, pa smo na osnovu te ideje došli do zaključka da bi takođe sa većima i predstavnicima nacionalnih manjina mogli da organizujemo ovakvu jednu manifestaciju. Prva zamisao je bila uživo obući modele i prošetati centrom Vukovara, ali 2020. godina kada smo osmislili ovu manifestaciju bila je pandemijska godina. Bili smo uporni i nismo hteli da odustanemo te smo došli na ideju da iskoristimo lutke u prirodnoj veličini kako bi na njima predstavili narodne nošnje – objašnjava Rašljanin.

Izložbu je otvorio zamenik župana Vukovarsko-sremske županije Srđan Jeremić koji je u izjavi za medije istakao značaj manifestacija i svih aktivnosti kojima nacionalne manjine upoznaju većinski narod sa svojom kulturom, tradicijom, običajima kao i društvenim delovanjem.

– Vrlo je bitno zato što su nacionalne manjine integrativni deo hrvatskog društva i kroz ovakve izložbe odnosno kroz negovanje svog kulturnog nasleđa i svoje kulturne baštine nacionalne manjine zapravo daju doprinos celokupnoj kulturnoj baštini Republike Hrvatske. Drago mi je da su nacionalne manjine kreativne i produktivne na području Vukovarsko-sremske županije i zaista ima veliki broj manifestacija, to znači da se oni ponose i ne stide onoga što jesu i žele drugima da pokažu da to što su oni po nečemu različiti ne znači da ne pripadaju ovome društvu. To pokazuje da su upravo kulturne različitosti element koji može da poveže ljude, da stvori mostove saradnje između različitih država – istakao je zamenik župana Jeremić.

Srpsku zajednicu na Izložbi ženskih narodnih nošnji predstavlja Kulturno-umetničko društvo „Đoko Patković“ iz Bobote koje je za ovu priliku prikazalo sremsku narodnu nošnju.

Izložba nošnji nacionalnih manjina

– To je nošnja koja se nosila nekada kod nas u Boboti, nosile su je žene u 19. veku i do nekih četrdesetih godina prošlog veka, a sada se koristi samo za neke manifestacije koje organizuju kulturno umetnička društva. Ovu su nošnju konkretno nosile mlađe devojke. One koje su bile iz imućnijih porodica nosile su još bogatije nošnje, a ovo je neka standardna koja se nosila nedeljom i praznicima. Nosile su se crne cipele i bele čarape, suknja koja je vezena, ispod nje se nalaze još dve podsuknje, košulja je takođe rađena pokrsticom, a preko nje ide jelek. Naše devojke su obično nosile duge kose pa su se plele pletenice i preko se stavljala marama. Neudate devojke nosile su se đerdan, a ko je bio bogatiji taj je nosio struke seferina i dukate – opisuje srpsku narodnu nošnju predsednica KUD-a Đurđica Nedić.

Uz srpsku i rusinsku, ženske narodne nošnje prikazali su i bošnjačka, albanska, slovačka, mađarska, nemačka i ukrajinska nacionalna manjina. Svi zainteresovani građani mogu ovu postavku ženskih narodnih nošnji pogledati sve do 7. januara naredne godine.

*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Tu gdje živimo“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.