Održana komemoracija žrtvama ustaškog zločina na Dudiku

Kod spomen obeležja na Dudiku obeležena je 80. godišnjica od podizanja ustanka naroda Jugoslavije protiv nacifašizma i 80. godišnjica od prvog streljanja rodoljuba i nevinog stanovništva na ovom vukovarskom stratištu tokom Drugog svetskog rata.

Slavko Bubalo 02.08.2021.
Dudik ruska ambasada

Zbog problema izazvanih virusom korone ovogodišnja komemoracija na Dudiku održana je kasnije nego što je to uobičajeno. Umesto druge subote u maju datum obeležavanja ovaj put pomeren je na 31. jul, odnosno dan kada su na Dudiku, u znak odmazde zbog akcija partizana, ustaše streljale prvu grupu od 17 meštana Bobote.

Program komemoracije započeo je polaganjem venaca koje je položilo 35 delegacija, a među njima i delegacije Međunarodne federacije antifašista, SUBNOR-a Republike Srbije i ambasade Ruske federacije.

- Svake godine na ovom mestu prisećamo se tih ružnih i nečovečnih vremena kada je ustaški preki sud kojim je rukovodio Viktor Tomić u Dudiku, prema nekim podacima, streljao preko 3000 rodoljuba. Tu se, naravno, ne ubrajaju mnogi ljudi koji su stočnim vagonima iz crvenog magacina u Vukovaru prevezeni u logore Jasenovac i Stara Gradiška. Nakon ekshumacije znamo da je pronađeno oko 500 tela, ali isto tako znamo da su ljudi iz okolnih mesta Srema i Slavonije i tokom rata odavde krišom vadili svoje mrtve i sahranjivali ih tako da tačan broj ubijenih nikada nije utvrđen. Kasnije je stvoreno i novo stratište u Sremskoj Mitrovici u koju je ustaški preki sud prekomandovan – objašnjava predsednik ZUABA Vukovarsko-sremske županije i UABA grada Vukovara Lazo Đokić.

Dudik

Tokom komemoracije pročitana su imena sedamnaestoro meštana Bobote koji su 31. jula 1941. godine prvi streljani u Dudiku. Nakon toga su profesorke Ljiljana Bajac Nikolić i Milica Šarčević pročitale okupljenima nekoliko poema, a Vukovarsko srpsko pevačko društvo Javor otpevalo je jednu partizansku rodoljubnu pesmu. Program je nastavljen u vukovarskom Parohijskom domu izložbom fotografija nastalih 1945. godine kada je sovjetska Crvena armija oslobađala Evropu od nemani fašizma.

- Ova izložba napravljena je od snimaka običnih ljudi, vojnika i oficira koji su učestvovali u velikom otadžbinskom ratu. Ovo su fotografije, a fotografije nije moguće promeniti kako bi to neko možda hteo. Na njima se vidi kako su se vojnici Crvene armije susretali sa ljudima koje su oslobodili. Ko je doneo tu pobedu? Po kojoj ceni? To je važno, a važno je zato što se istorija prenosi sa pokoljenja na pokoljenje. Da naša deca, unuci i praunuci i nakon toliko godina pamte koju smo cenu platili za pobedu nad fašizmom i da znaju koliko je važno čuvati mir – rekao je tim povodom vojni ataše Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj general-major Genadij Možajev.

Dudik izložba

U ime SUBNOR-a Srbije komemoraciji na Dudiku prisustvovao je i penzionisani pukovnik Zoltan Dani kojem je ovo prvi put da boravi u Vukovaru.

- Veoma sam dirnut svime što sam ovde doživeo. Poeme koje su tamo pročitane u meni su probudile snažne emocije tako da sam jedva zadržao suze. Zbog toga su pokušaji prekrajanja istorije jedan novi zločin koji ne smemo da dozvolimo. To rade nedobronamerni ljudi i drago mi je da je u Srbiji po tom pitanju situacija mnogo bolja i jasnija. Ove godine smo obeležili 80. godišnjicu ustanka protiv fašizma i nije bilo ni jednog traga pokušajima da se to omalovaži ili prikaže drugačije nego što je stvarno bilo. Bilo je puno mladih, a manifestaciju su propratili i svi mediji u državi – rekao je Zoltan Dani.

Program u Parohijskom domu okončan je novim nastupom Vukovarskog srpskog pevačkog društva Javor, a posetioci su nakon toga mogli da razgledaju već pomenutu izložbu fotografija.

Tokom komemoracije zabeležen je i incident koji je izazvao jedan nezvani gost koji je neprimerenom muzikom iz svog automobila pokušao da ometa program. Zahvaljujući intervenciji policije koja je obezbeđivala skup nezvani gost se udaljio, ali je jureći automobilom iza sebe podigao veliki oblak prašine dajući time do znanja šta misli o antifašizmu i ustaškim zločinima.

*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Tu gdje živimo“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.