Okupljanje na Dudiku je borba za istorijsku istinu

Spomen-park Dudik i ove godine okupio je veliki broj antifašista sa područja Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije kao i iz Srbije i Bosne i Hercegovine koji neguju sećanje na nevine žrtve ustaškog režima tokom Drugog svetskog rata.

Slavko Bubalo 15.05.2023.
Dudik 2023. naslovna

U znak sećanja na žrtve koje su tokom Drugog svetskog rata pobijene na vukovarskom stratištu Dudik brojne delegacije udruženja antifašista iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine položile su vence ispred spomenika koji je početkom sedamdesetih godina prošlog veka izgrađen po ideju beogradskog arhitekte Bogdana Bogdanovića. Okupljene je pozdravio potpredsednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Lazo Đokić, koji je u svom govoru upozorio na negativne pojave u hrvatskom društvu i pokušaje prekrajanja istorije.

- Živimo u društvu koje je dosta zatrovano profašističkim idejama i mi na to moramo stalno da upozoravamo kako se ne bi dogodilo ono što je najopasnije, a to je krvoproliće kakvo smo imali četrdesetih pa i devedesetih godina prošlog veka. Moramo da razgovaramo i ukazujemo na ono što ne valja da ne bi ponovo došli u situaciju da ljudi nepotrebno stradaju. Moramo da budemo uporni i da to ponavljamo dokle god se stanje ne promeni, a ono je takvo da se sistematski pokušava iskriviti činjenice i istoriju – upozorava Đokić navodeći i neke primere takvih pokušaja.

- I nedavno smo u Hrvatskom saboru imali priliku da slušamo ružne poruke i pokušaje da se jednu manjinsku zajednicu marginalizuje i na nju nahuška cela hrvatsku javnost. Svedoci smo i ovde u Vukovaru da su naša prava na službenu upotrebu srpskog jezika i pisma osporavana čak i onda kada nas je bilo onoliko koliko se to navodi u Zakonu uz izgovor da još nije vreme. Sad nas više nema dovoljno pa opet nije vreme i tako u nedogled. Pitanje je da li zaista živimo u društvu koje sebe naziva demokratskim ili je reč o nečem sasvim drugom – rekao je Đokić.

Okupljanja na Dudiku imaju za cilj da se javnost animira i za nastavak obnove ovog Spomen-kompleksa koja je zadnjih godina stala.

- Prošlo je već dosta vremena kako obnova Dudika stoji. Pokušali smo, ali smo u tome imali malo uspeha, da animiramo lokalne zajednice u Republici Srbiji s obzirom da je otuda i najviše stradalih, iz ukupno 62 mesta – navodi Đokić.

Dudik 2023

Nakon polaganja venaca održan je kraći kulturni program koji je pripremila prof. Ljiljana Bajac Nikolić, a izveli učenici vukovarske Gimnazije, a zatim je u Parohijskom domu Druge vukovarske parohije održana svečana akademija i kulturni program koji su izveli članovi Etno sastava Đurđevak.

- Pripremili smo i jednu izložbu gde smo na panoe postavili imena poznatih žrtava koje su pobijene na stratištu Dudik. To su imena koja su navedena u knjizi autora Dušana Lazića i Brane Majskog, međutim, iz istorijskih zapisa i zapisa ustaškog prekog suda znamo da je na Dudiku i okolini streljano negde oko 3.000 ljudi, ali nemamo podataka o njihovim imenima. Pokušavamo i na ovaj način da ih se sećamo. Pred nama je još obaveza, imamo taj crveni magacin iz koga su ljudi upućivani ili u Dudik ili u logore Gradišku i Jasenovac i to je takođe potrebno obeležiti – istakao je Đokić.

U Dudiku su od strane pripadnika Župske redarstvene oblasti Nezavisne Države Hrvatske ubijani učesnici Narodnooslobodilačkog pokreta, saradnici i civili uhapšeni u znak odmazde zbog akcija partizanskog pokreta na Fruškoj gori. Nakon ekshumacija iz krečnih jama 1945. godine, pronađeni su posmrtni ostaci 384 ubijenih koji su sahranjeni u spomen-kosturnicu zajedno sa palim borcima Pete vojvođanske udarne brigade i Crvene armije u parku kod bolnice u Vukovaru.