Postavljena ploča u znak sećanja na Srpsku narodnu školu u Dardi

VSNM i SPC u Dardi zajednički postavili mermernu ploču na zgradu crkvenog doma koja podseća na činjenicu da je na tom mestu nekad delovala Srpska veroispovedna škola.

Zoran Popović 07.07.2020.
srpska narodna škola Darda

Veće srpske nacionalne manjine opštine Darda u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvenom opštinom Darda i uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa osečkopoljskog i baranjskog Heruvima, postavilo je prigodnu mermernu spomen ploču na zgradu crkvenog doma u Dardi u kojoj se od 1852. godine, kada je zgrada izgrađena pa do 1919. godine nalazila i delovala Srpska narodna škola.

U Kraljevini SHS/Jugoslaviji i nakon Drugog svetskog rata, u zgradi je nastavila sa radom Državna narodna osnovna škola sve do 1964. godine kada je sagrađena današnja zgrada Osnovne škole u Dardi. Istražujući letopise SPC u Dardi za monografiju darđanski paroh u penziji protojerej-stavrofor Mihajlo Marijanac naišao je na tragove da prva organizovana škola u Dardi postoji od 1722.godine i to na nemačkom jeziku. Darda je krajem 18. veka bila multietnička varošica i imala tri konfesionalne škole, pravoslavnu na srpskom jeziku, rimokatoličku na mađarskom i protestantsku na nemačkom.

Tokom 19. veka dolazi do izuzetnog napretka u razvoju školstva pa je tako u Dardi srpska veroispovedna škola radila u novoj zgradi koja postoji od 1852. godine, a koja je bila u vlasništvu crkvene opštine. Prema rečima Marijanca najstarija fotografija za Srpsku osnovnu školu datira iz 1904.godine. Ulaskom Baranje u Kraljevinu SHS ona se naziva državna osnovna škola u kojoj se nastava drži na srpsko/hrvatskom jeziku, a delovala je od 1919. do 1946. godine.

U februaru 1946. godine čestica na kojoj se nalazila škola oduzeta je crkvi, i upotrebljena je za potrebe mesne škole. U toj su zgradi bile dve učionice i stan za učitelja, a u dvorištu šupa za drva, toaleti i ostalo. Marijanac kaže da je ta škola radila do otprilike 1956. ili 1957.godine. Nakon što je spomenuta čestica oduzeta crkvi pripala je mesnoj zajednici, o čemu postoji i dokumentacija, u koju je darđanski paroh imao uvid.

Paroh Marijanac takvo je stanje zatekao i, kako kaže, tako je trajalo sve do 2005.godine kada su zemljište i zgrada vraćeni crkvi. Danas je na tom prostoru, od nekadašnjih učionica, izgrađena kancelarija crkvene opštine i velika sala koja služi u raznim verskim prilikama.