Svinjska kuga – nova nedaća za poljoprivredu
Mesec dana je prošlo od kada se u Hrvatskoj pojavila afrička svinjska kuga koja je po navodima stručnjaka najverovatnije na područje Vukovarsko-sremske županije prenesena iz Bosne i Hercegovine.
Prvi slučajevi afričke svinjske kuge pojavili su se u širem županjskom kraju, mahom oko mesta uz ili u blizini reke Save kao što su Gunja, Drenovci, Rajevo selo, Vrbanja i Otok. U tim mestima, u onim objektima gde se kuga pojavila, svinje su eutanazirane, a resorno ministarstvo donelo je niz mera kako bi se zaustavilo širenje ove bolesti koja je izuzetno invazivna i u populaciji svinja prouzrokuje veliku smrtnost.
Međutim, uprkos merama, afrička svinjska kuga s vremenom je počela da se širi i na druge delove Hrvatske, opet mahom uz reku Savu, a kako se prenosi u medijima, najpre su zahvaćene svinje na otvorenom pa se pretpostavlja da su glavni prenosnici kuge zapravo divlje svinje kojih ima puno, a njihovo kretanje je nemoguće kontrolisati.
U Vukovarsko-sremskoj županiji, na celom njenom delu, dakle i na područjima gde još uvek nije utvrđena prisutnost afričke svinjske kuge, zabranjeno je svako kretanje svinja i svinjskog mesa, dok su na granicama između županija, pogotovo na granici sa Osječko—baranjskom županijom, postavljeni policijski punktovi kako bi se sprečilo bilo kakvo prenošenje svinja u ovu županiju za koju se tvrdi da pokriva oko dve trećine svinjogojstva u Hrvatskoj.
Iako su izdane mere jasne i ozbiljne kako bi se sprečilo bilo kakvo širenje ove bolesti, ipak se mora naglasiti da su ove mere prouzrokovale i velike nedaće za one svinjogojce koji se nalaze na područjima gde nije bilo nikakvih primera bolesti, jer mnogi od njih ne mogu da trguju sa viškovima, a troškovi rastu iz dana u dan.
Većina njih je ogorčena zbog tih činjenica i što iz straha, što iz revolta, ne žele za medije da pričaju o ovom problemu koji ih je snašao. Jedini adekvatan sagovornik na ovu temu koji je pristao da razgovara sa nama je Radenko Živanović iz Vere, čovek koji se dugo godina bavi svinjogojstvom, a uz to je po struci i veterinarski tehničar.
- Kuga je opasna virusna bolest koja se može iskoreniti na način da se svinje koje su zaražene eutanaziraju, a to naravno čini veliku štetu proizvođačima svinja. Mi smo ovde na našem području pre nekih petnaestak godina već imali svinjsku kugu, onu klasičnu, sada je u pitanju afrička, ali bolest je u principu ista, smrtnost je stopostotna i pravi veliku štetu u svinjogojstvu. Hrvatska je od 2005. godine prestala da vakciniše svinje protiv svinjske kuge, a način da se ona suzbije je upravo vakcina, dok je za iskorenjavanje kuge jedina varijanta da se bolesne životinje moraju eutanazirati, a područje gde je zaraza bila mora se dezinfikovati. Takođe, po meni je ključni problem i čovek koji se ne pridržava određenih mera i propisa i imamo dosta svinja koje se drže u neuslovnim prostorima – ističe Živanović.
Svinjogojstvo je dugoročna proizvodnja
Na svom gazdinstvu Živanović drži dvadesetak rasplodnih krmača i godišnje proizvede petstotinak prasadi od kojih pedesetak drži u tovu. Ukoliko mu prilike dozvole, planira i proširenje posla na nekih dvesto tovljenika.
- Ja sam još uvek uporan i mislim da ta proizvodnja svinja ima neku perspektivu, pogotovo što se zadnjih nekoliko meseci najavljuje nestašica svinjskog mesa. Ljudi se često varaju i za svinje se odlučuju kada je dobra cena svinjskog mesa, a kada cena padne odustaju od proizvodnje. Svinjogojstvo je dugoročna proizvodnja, ne za godinu dve, nego proizvodnja za 20-30 godina ili više ako taj posao ima ko da nasledi – optimista je Živanović.
Na ovu temu pokušali smo da razgovaramo sa još desetak ljudi koji se bave svinjogojstvom, ali niko od njih nije hteo da se medisjki eksponira. U kratkom telefonskom razgovoru pričali smo i sa direktorom vukovarske Veterinarske stanice Tomislavom Šotom koji je napomenuo da se ljudi moraju pridržavati mera kako bi se izbeglo dalje širenje afričke svinjske kuge, a kasniji pokušaji da sa njim stupimo u kontakt i dobijemo neke šire informacije, bili su bezuspešni.
Kako bi se ublažile određene mere i omogućila barem neka varijanta transporta svinja ili korišćenja za svoje potrebe, sazvana je i koordinacija svih načelnika i gradonačelnika na nivou Vukovarsko-sremske županije kako bi se pronašle minimalne mogućnosti i izašlo ljudima u susret. Na sve to ovaj kraj zadesila je i jaka vremenska nepogoda, a ako se svemu tome doda i loša žetva žitarica, ne treba mnogo da bi se već sad moglo zaključiti da će za poljoprivrednike u Slavoniji, Baranji i zapadnom Sremu ovo biti jedna loša godina.