U Saboru tema Zakon o socijalnoj skrbi

Zakon bi trebao biti odraz solidarnosti i brige za one kojima je pomoć najpotrebnija, a samim tim se saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov u nedavnoj raspravi u Saboru osvrnula na jedan od najvažnijih zakona koji se odnosi na najranjivije sugrađane, a to je starije stanovništvo. Promene koje su donesene u Zakonu o socijalnoj skrbi ne bi trebale nikako biti samo još jedna u nizu promena zakonskih propisa, jer iza brojki i članaka stoje stvarni ljudi, samohrane majke i ljudi koji žive u ne tako razvijenim područjima.

- Istaknula bih da su danas u Republici Hrvatskoj među najčešćim korisnicima zajamčene minimalne naknade naši stariji građani pa s tim u vezi nekoliko reči o novčanoj naknadi koja se povećava s povećanjem osobnih faktora, uvode se izuzeci obaveze rada za opšte dobro kao obaveze za dobijanje zajamčene minimalne naknade u punom iznosu iako se ne odazovu pozivu na rad za opšte dobro. Što se tiče visina naknade i kriterijuma, smatram da trenutna visina ZMN nije adekvatna, a ona iznosi 160 evra za radno sposobnog samca – rekla je Dragana Jeckov.

Trenutni iznos ZMN nije adekvatan jer postoji značajna disproporcija sa pragom rizika od siromaštva koji iznosi 493,66 evra. Isto tako, sadašnji iznos nije dovoljan jer postoji problem sa metodologijom utvrđivanja osnovice bez jasnih kriterijuma, zbog čega su posebno ugrožene grupe samci i stari u samačkim domaćinstvima.

- Ovo otvara sledeća pitanja; da li je trenutni iznos ZMN od 160 evra za jednu osobu sposobnu za rad dovoljan, s obzirom na prag rizika od siromaštva od 493,66 evra? Kako opravdati činjenicu da beskućnici u prihvatilištima dobijaju samo 50% iznosa ZMN, što je nekoliko puta ispod praga siromaštva? Da li je potrebno preispitati ograničenje maksimalnog iznosa ZMN na 150% bruto iznosa minimalne penzije, posebno u kontekstu većih porodica sa decom? – pitala je saborska zastupnica SDSS-a.

Jeckov je ovom prilikom pozdravila prepoznatu potrebu povećanja zagarantovane minimalne naknade i istaknula da predložene izmene donose značajna poboljšanja, od povećanja osnovice za obračun naknade do proširenja kruga korisnika, ali svakako da je to mali korak i da treba ići u pravcu u kom je ranije govorila.

Usvojitelju se može dodeliti i jednokratna novčana naknada za potrebe usvojenog deteta. Korisnici koji primaju minimalne novčane naknade mogu se uključiti u rad za opšte dobro, osim osoba sa invaliditetom, starijih (65+ godina) i onih koji zbog trenutnog zdravstvenog stanja ne mogu da se odazovu.

Ukidanje obaveze rada za opšte dobro bez naknade

- Kao saborska zastupnica i predstavnik srpske nacionalne manjine, moram da istaknem specifične izazove sa kojima se suočavaju pripadnici srpske nacionalne manjine, posebno oni koji žive u ruralnim sredinama. Nažalost, mnoga od ovih područja i dalje su suočena sa posledicama rata, što dodatno komplikuje socijalno-ekonomski položaj stanovništva. Statistički podaci pokazuju da je rizik od siromaštva posebno izražen na područjima na kojima tradicionalno živi srpska nacionalna manjina, prvenstveno u ruralnim područjima Like, Korduna, Banije, delovima Slavonije i Dalmatinske zagore. Ova područja karakteriše izuzetno nizak indeks razvijenosti, nerazvijena komunalna i saobraćajna infrastruktura, nedostatak osnovnih usluga u zajednici, nedostatak javnog prevoza, otežan pristup zdravstvenoj zaštiti, nedovoljna dostupnost socijalnih usluga i visoka stopa nezaposlenosti – istaknula je Dragana Jeckov.

Građani na koje se Jeckov ovom prilikom osvrnula žive sami, u udaljenim selima, često bez osnovne infrastrukture, a ponekad i bez struje i vode. Pristup socijalnim uslugama za njih je dodatno otežan zbog prometne izoliranosti i nedostatka javnog prevoza.

Dragana Jeckov ovim putem je skrenula pažnju na okolnosti u kojima se ljudi sa ovih područja u nemalo slučaja nalaze, ali isto tako, pohvalila je i rad Odeljenje za humanitarna i socijalna pitanja Srpskog narodnog veća pod imenom ,,Od vrata do vrata – dostupne usluge za dostojanstvenu treću dob’’. Glavni cilj ovog programa je poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje žive u siromaštvu, te smanjenje njihove socijalne isključenosti.