Završen prvi krug edukativnih radionica o popisu stanovništva

Prvi krug radionica o popisu stanovništva, na kojima su predstavnici srpskih institucija u Hrvatskoj, te predstavnici lokalnih vlasti, informisani o važnosti i tehničkim aspektima predstojećeg popisa stanovništva u Hrvatskoj, nakon Rijeke i Karlovca završen je u opštini Kistanje.

Popis stanovništva

Zamenica predsednika SNV-a i saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov, zajedno sa voditeljem kancelarije SNV-a Jovanom Vlaovićem i Marinom Stojnović iz ZVO-a, održala je u Kistanjama radionicu o popisu stanovništva namenjenu članovima manjinskih veća, stranačkim aktivistima, predstavnicima lokalnih vlasti i srpskih organizacije te svim zainteresovanim za uključenje u pripremu popisa i sprovođenje kampanje čiji je cilj animirati pripadnike srpske zajednice da se slobodno izjasne u predstojećem popisu.

– Ovo je najvažnija kampanja poslednjih godina jer će od rezultata popisa zavisiti ostvarenje prava srpske i drugih manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj, uključujući i političku zastupljenost na lokalnom i regionalnom nivou u narednih deset godina. Pred nama je ozbiljan i zahtevan posao, dužni smo informisati sve naše ljude o tome kako da se popišu, ali prvenstveno i da ih ohrabrimo da se slobodno izjasne o svojoj verskoj i nacionalnoj pripadnosti, da budu to što jesu bez ikakvog straha. Ono što stalno, tokom ovih radionica, ističem kao važno je da predstojeći popis nije samo statističko već i prvoklasno političko pitanje, uzevši u obzir to da su mnogobrojna pojedinačna i kolektivna prava pripadnika naše zajednice vezana isključivo za brojno stanje – istakla je Jeckov, naglasivši kako očekuje maksimalan angažman svih srpskih institucija, njihovih predstavnika, saradnika i volontera koji će biti uključeni u promociju popisa.

Poredeći rezultate popisa iz 2001. i 2011. godine, ukazano je i na pojedine zanimljive podatke koji se ne čine preterano logičnim . Na popisu iz 2001. godine, od 201.631 stanovnika, izjašnjenih kao Srbi po nacionalnoj pripadnosti, tek nešto više od četrdeset hiljada njih izjasnili su se kao pripadnici pravoslavne veroispovesti . Samo deset godina kasnije, od 186.633 stanovnika, pripadnika srpske zajednice, broj onih koji su se izjasnili kao pravoslvni vernici prešao je brojku od 190.000. To su samo neki od pokazatelja prethodnih statistika popisa koji bi, po rečima učesnika radionica, ipak trebali biti precizniji i verodostojniji.

– Zato je važno da se svako od nas, bez straha i vanjskih uticaja, izjasni onako kako se oseća. Ako ste Srbin, ako ste pravoslavne vere, ako je srpski jezik vaš maternji jezik, slobodno se o tome izjasnite -naglasila je Jeckov.

Popisivanje putem sistema e-građani

Prema popisu urađenom pre deset godina, broj Srba u Hrvatskoj bio je 186. hiljada. Uzevši u obzir odliv stanovništva u čitavoj državi, očekuje se da bi taj broj ovaj put mogao biti manji za oko sedam odsto. Novost kada se radi o predstojećem popisu je to da će, po prvi put biti urađen na dva načina, jedan putem sistema e-građani, i drugi, klasični, putem popisivača na terenu. Ono što je važno jeste i informisati sve one koji su elektronski pismeni, kako i na koji način mogu popisati sebe i članove svojih porodica koristeći pomenutu aplikaciju e-građani.

– Značajno je što se mogu popisati svi koji su privremeno izvan zemlje i imaju nameru povratka jer popis nema veze s biračkim spiskovima, s obzirom da je to pitanje statistike.Daćemo i informaciju kako da osobe koje su trenutno u inostranstvu, a popisuju se preko sistema e-građani pošalju svoj kod Državnom zavodu za statistiku. U pripreme za popis biće uključena i Srpska pravoslavna crkva. Sveštenici će ljudima skrenuti pažnju kako da se izjasne bez straha. Prava nacionalnih manjina zavise od broja izjašnjenih. Zbog toga treba paziti kako se ispunjavaju rubrike o nacionalnosti, veroispovesti, jeziku koji se koristi i sprečavati bilo kakve manipulacije. Zakoni i propisi su dobri, ali je upitno ostvarenje prava koje zavisi i od nas samih, jer ponekad ne koristimo sve ono što nam je na raspolaganju. Dobar primer za to su dvojezične lične karte, kojih se godišnje zatraži tek 180 – rekao je voditelj kancelarije SNV-a Jovan Vlaović.

Vlaović je, sa pravne strane, prisutne podsetio i na niz propisa, međunarodnih ugovora i konvencija koje je potpisala Hrvatska, a koja se tiču manjina.

– Među njima je i upotreba manjinskog jezika i pisma kao službenog u mestima gde živi više od trećine manjinskog stanovništva, u gradovima poput Vukovara i Vrbovskog, te još 23 opštine. U Vukovaru je popis 2011. dobro odrađen, ali gradske vlasti odbijaju priznati nam to pravo. Osim toga, table na ulazima i izlazima iz naselja dvojezične su samo u Donjem Lapcu, iako bi ih trebalo biti i na drugim mestima. Nedavno smo videli kako je postavljanje takvih tabli prošlo u opštini Biskupija, gde nisu uspele opstati ni par dana, a da ne budu uništene. S druge strane, u Istri su dvojezične table i u mestima gde je Italijana manje od deset posto – pojasnio je Vlaović.

Domaćin radionice u Kistanjama bila je koordinatorka popisa za Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Zadarsku županiju Anja Šimpraga, a prisustvovala je i većina predstavnika srpskih institucija i lokalnih vlasti sve tri županije.

Radionice na području čitave Hrvatske organizovalo je SNV, u saradnji s drugim institucijama srpske zajednice, a drugi krug edukacije i informisanja nastaviće se krajem augusta, kada će detaljnije biti reči o mogućnosti samopopisivanja preko sistema e-građani.

Komentariši