Nova ekološka briga za Liku

FOTO: SDSS

Na području sela Bruvno u Opštini Gračac poslednjih dana otkrivena je lokacija, na kojoj je, prema prvim procenama, nepropisno odloženo između 100 i 200 tona otpada. Slučaj je prijavljen Državnom inspektoratu nakon što je komunalni redar uočio odloženi materijal i izrazio sumnju da bi moglo biti reč i o opasnom otpadu. Za sada, nije utvrđen konačan sastav otpada, kao ni javno objavljeno odakle je dovezen i ko ga je ostavio na ovoj lokaciji. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se lokacija nalazi u osetljivom ličkom krškom području, u blizini Gutešinog vrela i reke Otuče. Zbog mogućeg uticaja na zemljište i podzemne vode, slučaj bi, osim pitanja nezakonitog odlaganja, mogao imati i šire ekološke posledice. Nadležni tek treba da utvrde o kakvom otpadu se radi, da li predstavlja opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi, kao i ko je odgovoran za njegovo odlaganje.

Ovaj slučaj nije prvi problem sa otpadom na širem području Gračaca. Na Gubavčevom Polju pre je evidentirano odlaganje i rasipanje pepela, šljake i kotlovske prašine iz gospićke energane, dok je pitanje sanacije i odgovornosti za nepropisno odloženi otpad poslednjih godina više puta otvarano i na drugim lokacijama u Lici.

Na ovaj problem je juče ukazala potpredsednica SDSS-a i predsednica Kluba zastupnika SDSS-a Anja Šimpraga, koja je u Bruvnu održala konferenciju za medije i ponovo upozorila na problem nezakonitog odlaganja otpada na području Like. Šimpraga je zatražila da se pronađena lokacija detaljno istraži, ali i da se dugoročno prati kvalitet podzemnih voda, imajući u vidu mogućnost da bi se eventualno zagađenje moglo proširiti kraškim podzemljem. Prema njenim rečima, sada je potrebno završiti postupak koji je pokrenut nakon prijave komunalnog redara Državnom inspektoratu i utvrditi šta se zapravo nalazi na lokaciji. Posebno je otvoreno pitanje da li je pronađeni materijal povezan sa pepelom i drugim materijama koje nastaju u energanama, odnosno da li se radi o materijalu koji je na toj lokaciji odložen suprotno propisima.

- Želimo da se istraži ova lokacija, da se završi započeti posao nakon prijave. Zanima nas hoće li Vlada napraviti celovitu nacionalnu kartu svih takvih lokacija, uključujući i one koje još nisu zvanično proglašene crnim tačkama. Znamo li uopšte koliko još „Crnih brda“ postoji u Hrvatskoj?! Kriminal je jedno, neko ukrade, odgovara i šteta se može proceniti, ali otpad koji godinama ostaje u Lici nešto je puno ozbiljnije – izjavila je Šimpraga.

Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se pitanje otpada u ovom delu Hrvatske ne pojavljuje prvi put. Na to ukazuje i raniji slučaj na području Like, koji je takođe bio predmet političkih upozorenja i zahteva za sanaciju. Problem je, međutim, što se kod ovakvih lokacija posledice ne mogu uvek proceniti samo na osnovu onoga što je vidljivo na površini. U kraškom području kakvo je ličko, pitanje podzemnih voda posebno je važno jer se eventualno zagađenje može širiti kroz podzemne tokove i zahvatiti šire područje od same lokacije na kojoj je otpad pronađen.

FOTO: SDSS

Takođe, u sličnim slučajevima u poslednjih nekoliko godina bilo je reči o velikim količinama materijala čija je sanacija procenjena na više miliona evra, dok se pitanje odgovornosti i načina na koji je otpad uopšte dospeo na lokaciju otvorilo kao jedno od ključnih pitanja. Takvi slučajevi pokazuju i drugu stranu problema čak i kada se utvrdi da je otpad nepropisno odložen. Potrebno je utvrditi ko je otpad dovezao, ko ga je odložio, ko će snositi troškove uklanjanja i sanacije, ali i da li je u međuvremenu došlo do štetnog uticaja na zemljište i vode. U slučaju Bruvna odgovore na ta pitanja tek treba očekivati od nadležnih institucija, a za sada nema potvrde da materijal pronađen na ovoj lokaciji predstavlja opasan otpad, niti je utvrđeno njegovo poreklo. Upravo zato će ključni biti rezultati analiza i inspekcijskog postupka, nakon čega bi trebalo biti poznato i da li će biti pokrenuti dalji postupci protiv odgovornih.

Šimpraga je, međutim, ovim slučajem ponovo otvorila šire pitanje odnosa prema prostoru Like, posebno prema područjima u kojima su zemljište i vodni resursi zbog prirodnih karakteristika izuzetno osetljivi. Za stanovnike tih područja pitanje nije samo gde će otpad biti uklonjen, već i šta se događa sa prostorom u kojem je godinama mogao ostati i uticati na okolinu. Zbog toga će, osim utvrđivanja odgovornosti za samu lokaciju u Bruvnu, biti važno pratiti i šta će nadležne institucije preduzeti nakon inspekcijskog nadzora, od utvrđivanja sastava otpada i njegovog porekla do eventualnog uklanjanja i sanacije terena. Tek tada će biti moguće proceniti da li je reč o još jednom slučaju nepropisnog odlaganja ili o problemu koji ima šire posledice po životnu sredinu.