Škole – čvrst bedem za očuvanje ćirilice i srpskog jezika

Međunarodni dan maternjeg jezika obeležen je sinoć u Srpskom kulturnom centru u Vukovaru.

Mirjana Cvetković 21.02.2025.

Mala škola srpskog pravopisa bila je glavna tema na sinoćnjem predavanju koje je povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika održano u organizaciji ogranka Vukove zadužbine iz Vukovara i SKC-a. Uvodni deo predavanja i pozdravni govor održala je profesorka srpskog jezika i predsednica ogranka Ljiljana Bajac Nikolić, koja je tom prilikom istakla važnost srpskog jezika za očuvanje nacionalnog identiteta, dok je o nedoumicama srpskog pravopisa i najčešćim greškama uočenim tokom rada sa učenicima, govorila profesorka srpskog jezika Milica Šarčević Tunjić.

Nedovoljno poznavanje pravopisnog dela srpskog jezika, korišćenje interpunkcijskih znakova, upotreba velikog i malog slova, formalna i neformalna pisana komunikacija, ali i sve češće davanje prednosti anglosrpskom rečniku, što najviše dovodi do skrnavljenja srpskog jezika neki su od najčešćih problema sa kojima se tokom rada susreću profesori srpskog jezika. Govoreći o svom iskustvu tokom redovnog rada u nastavi sa učenicima, profesorka Šarčević Tunjić je između ostalog rekla na koji način doprineti boljoj upotrebi maternjeg jezika i pisma.

- Svi mi koji predajemo srpski jezik trebalo bi da se fokusiramo i popratimo šta su to učenici na času napisali i kako su to napisali. Iako su mlađe generacije sve češće okrenute digitalnim formama, mogu da istaknem da se oni za sada zaista redovno javljaju na literarne konkurse, a to je takođe jedan lep oblik očuvanja jezika i pisma - poručila je profesorka Šarčević Tunjić.

Vukovarski ogranak Vukove zadužbine Međunarodni dan maternjeg jezika obeležava peti put, odnosno od 2019. godine kada je spomenuta organizacija i osnovana. Predsednica te ustanove Ljiljana Bajac Nikolić istakla je zadovoljstvo što se događaj do sada uvek uspešno obeležavao.

- Veoma smo, kao srpska zajednica u Vukovaru, ponosni što Dan maternjeg jezika obeležavamo na više mesta i kroz više aktivnosti. U školama smo napravili prikladne panoe na kojima su slike značajnih srpskih književnika. Takođe smo napravili i jedan pano za učenje ćirilice sa paralelnom tabelom na latiničnom pismu kako bi i oni učenici koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku mogli ponešto da nauče. Smatram da su škole, kao i učenici koji se svaki dan služe srpskim jezikom, glavni bedem i odbrambena snaga za očuvanje našeg jezika i pisma - istakla je profesorka Bajac Nikolić.