Patrijarh Porfirije osveštao SKC Osijek i Saborni hram u Dalju
Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije osvetio je u petak, 18. oktobra, novopodignutu zgradu Srpskog kulturnog centra u Osijeku.

Izgrađenu zajedničkim naporima Eparhije osečkopoljske i baranjske i Srpskog narodnog veća, zgradu Srpskog kulturnog centra u Osijeku u petak 18. oktobra je osvetio Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije koga je u hramu Uspenja Presvete Bogorodice dočekalo mnoštvo sveštenstva Eparhije i vernog naroda. Patrijarhu Porfiriju, nakon doksologije u hramu, dobrodošlicu je zaželeo Episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim posebno naglasivši da je ovo prva poseta jednog srpskog patrijarha Osijeku nakon bezmalo jednog veka, odnosno nakon 93 godine.
- Vaša svetosti dobro nam došli. Neka bi dao Gospod da radost naša Vama ostane, radost Vaša da se ispuni. Blagodejstvujte na mnoge i blage godine Vaša svetosti i blagoslovite! – rekao je episkop Heruvim.
Nakon njegovog govora i pozdravnih reči sabranima u hramu obratio se i sam patrijarh Porfirije koji je, kako je rekao, i lično vezan za Osijek jer je u njega dolazio još kao mladić da poseti svog strica koji je tu živeo.
- Dolazio sam u ovaj hram i u njemu sam se Bogu molio i pričešćivao i dobro se toga sećam. Zato sam radostan što sam danas sa vama i što imamo priliku da se molimo zajedno Bogu, da vidimo lica jedni drugima, da se zagrlimo u ljubavi Hristovoj, da pevamo pesmu Slava Bogu na visini, a na zemlji mir, među ljudima dobra volja. Neka bude mir, radost, sloga, jedinstvo i razumevanje u našim srcima, a pre svega u srcima svakoga od nas, onda i u srcima svih ljudi da bismo mogli da prepoznamo da je i Bog sa nama. Živeli, neka sve Gospod blagoslovi – rekao je patrijarh Porfirije nakon podužeg govora u kom je posebno naglasio da srpski narod sa drugim narodima treba da gradi mostove, a nakon toga, u sledećem koncentričnom krugu, i jedinstvo.
Potom se skup preselio u zgradu novopodignutog Srpskog kulturnog centra kako bi se pristupilo činu njegovog osvećenja. U velikoj Sali centra okupljenima se nakon osvećenja obratio predsednik Srpskog narodnog veća Milorad Pupovac,koji je podsetio na ljude koji su u Osijeku pre Drugog svetskog rata izgradili prvi Srpski kulturni centar.
- Pre 114 godina u Osijeku su se okupili tadašnji predstavnici srpskog naroda sa idejom da sagrade Srpski kulturni centar. Trebalo im je trideset godina da tu ideju pretvore u stvarnost. Između toga bio je jedan svetski rat i veliko stradanje od koga, kada ga se setimo, i danas imamo zebnju. Odlučili su da tu svoju ideju više ne odlažu nego su 1937. godine počeli da sakupljaju novac, oformili fond, a onda već 1939. kupili tadašnji Hotel Tomislav, pre toga Hotel Tačkovac, i pretvorili ga do 22. septembra u mesto koje je moglo biti posvećeno. To je uradio protojerej Stevan Knežević i tada je centar počeo sa radom, ali je, nažalost, usledio još jedan rat koji je u nekim aspektima bio mnogo gori od Prvog svetskog rata. Taj centar je vrlo brzo prešao u druge ruke, a gotovo sve ono što se njega ticalo – arhiva, nameštaj, dokumentacija pa i ljudi nestali su kao da ih nikada nije ni bilo. Pred kraj rata u savezničkom bombardovanju uništena je i sama zgrada – podsetio je Pupovac i rekao da je trebalo da prođe 82 godine od osvećenja tog prvog Srpskog kulturnog centra pa da na isti datum, odnosno 22. septembra 2022. godine, vladika Heruvim osveti temelje novog.
Osječki paroh Aleksandar Đuranović rekao je da će Srpski kulturni centar, koji je svečano otvoren 24. maja ove godine na Svete Kirila i Metodija upravo ove svetitelje imati kao svoje zaštitnike.
- Važno je napomenuti da je Srpski kulturni centar izgrađen na mestu gde je bio stari Parohijski dom u ulici Jovana Gojkovića broj 21, zaklada uglednih osječkih građana Jovana i Jelisavete Lalošević iz 1897. godine. Radovi na uklanjanju starog objekta otpočeli su 2020. godine i na tom mestu dve godine kasnije počela je izgradnja ovog objekta čiji su investitori bili Srpsko narodno veće iz Zagreba i Srpska pravoslavna crkvena opština koji su i zajednički vlasnici objekta – rekao je osječki paroh posebno se zahvalivši predsedniku SNV-a Miloradu Pupovcu i episkopu osečkopoljskom i baranjskom Heruvimu bez kojih, kako je rekao, ne bi moglo doći do realizacije njegove izgradnje.

Nakon svečanog čina osvećenja i prigodnih govora okupljeni su mogli da razgledaju izložbu pod nazivom „Osijek i srpska pravoslavna zajednica kroz istoriju”. U hramu i Sali centra pojali su članovi hora Prvog pevačkog društva iz Beograda, a tokom razgledanja izložbe muzičku podlogu pružio je pijanista i kompozitor Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka Igor Valeri. Doksologiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice i osvećenju Srpskog kulturnog centra prisustvovali su i predstavnici Generalnog konzulata Republike Srbije u Vukovaru, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić kao i predstavnici jevrejske i drugih hrišćanskih zajednica u Osijeku.
Drugog dana svoje posete osečkopoljskoj eparhiji srpski patrijarh Porfirije u Dalju osvetio saborni hram Sv. velikomučenika Dimitrija
Patrijarh Porfirije, u prisustvu više episkopa srpske pravoslavne crkve, sveštenstva i monaštva, kao i brojnih meštana Dalja i okoline osvetio je Saborni hram Sv. velikomučenika Dimitrija u Dalju čija obnova je u završnoj fazi.
- Danas smo i mi, braćo i sestre, blagosloveni da ovde u Dalju, jer je Bog dao, da ovaj hram koji je kao i mnogi naši hramovi stradao i iako stradao obnavljao se, danas bude obnovljen i da izvršimo njegovo osvećenje. Značaj i smisao hrama za život pojedinca, ali i zajednice, razumevao je naš narod veoma dobro kroz vekove i zato je gde god je išao, gde god se naseljavao najpre dizao hramove u slavu Božju – rekao je između ostalog patrijarh podsetivši da su ljudi podizali hramove i u vremena teškog siromaštva.

Uz molitveno učešće mnogobrojnog naroda Patrijarhu Porfiriju i Episkopu Heruvimu su sasluživali visokopreosvećena gospoda mitropoliti bački Irinej, vranjski Pahomije, šumadijski Jovan, zvorničko-tuzlanski Fotije, niški Arsenije i dalmatinski Nikodim, kao i Episkop mohački Damaskin, vikar Epsikopa bačkog.
Najveći srpski pravoslavni hram u Hrvatskoj
Saborni hram Svetog velikomučenika Dimitrija u Dalјu jedan je od najlepših i najvećih hramova Srpske Pravoslavne Crkve. Prvobitna crkva od drveta sagrađena je 1715. godine, a naredne godine je osvećena rukom Mitropolita karlovačkog Vikentija Popovića Hadžilovića. Izgradnja nove crkve od tvrdog materijala počela je 1756. godine. Sadašnja crkva je izgrađena 1799. godine, obnovlјena četiri decenije kasnije, a osveštao ju je mitropolit Stefan Stanković na Malu Gospojinu 1840. godine. U hramu su sahranjeni Mitropolit karlovački Vikentije Jovanović, Episkop gornjokarlovački Lukijan Nikolajević, Teodor i Georgije Milanković, preci znamenitog naučnika Milutina Milankovića, rođenog u Dalјu, kao i vladika Lukijan Vladulov. Tokom Prvog svetskog rata sa crkve su otuđena zvona. U Drugom svetskom ratu crkva je pretrpela velika razaranja od strane ustaških vlasti Nezavisne Države Hrvatske, kada je zatvorena na Petrovdan 1941. godine. Tada su otuđena četiri zvona, čuveni barokni ikonostas je srušen i uništen, riznica oplјačkana. Sa crkve je otuđen i crep, zvonik je miniran, a zidovi urušeni. Crkva je više puta obnavlјana i uređivana, a ova poslednja obnova provodi se trudom Episkopa osečkopolјskog i baranjskog g. Heruvima.