Priča o ženi između prestola i osude – sudbina Drage Mašin
Sinoć je u Srpskom kulturnom centru u Vukovaru svečano otvorena izložba „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme“.
U organizaciji Zajedničkog veća opština Vukovar, Srpskog kulturnog centra i Muzeja rudničko takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca 7. oktobra u Vukovaru je svečano otvorena izložba „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme“ autora Ane Ranković i Aleksandra Marušića. Postavka, koja osvetljava život i nasleđe kraljice Drage privukla je veliki broj posetilaca koji su došli da se bolje upoznaju sa životom ove kontroverzne kraljice.
- U ovoj postavci publika će moći da vidi jedan hronološki red njenog života. Tu je i određeni broj dopisnih karata sa venčanja, originalnih fotografija i ona njena čuvena kao Carica Milica, to je znači kraljica Draga kao Srpkinja. Ona je bila jedina novovekovna srpska kraljica Srpkinja koliko god je postojao onaj odijum prema njoj i dekonstrukcija njene ličnosti, skoro kao monstruma ili lažne bludnice itd. Tu je jedna ideja, to je nešto zanimljivo za našu publiku ovde, da vidite deo nakita koji je čuvena glumica Ljiljana Blagojević, maestralno glumeći kraljicu Dragu u seriji Kraj dinastije Obrenović, nosila kao repliku originalnog nakita. Nažalost, neki drugi predmeti, poput ključa gde su oni bili zaključani posljednjih sati svog života, ili ta zavesa, nažalost, to nismo mogli da ponesemo sa sobom jer nas granica deli, ali tu su i neki romani koji su njoj pripadali, knjige koje je ona čitala, tu su fotografije Takovskog dvorca koji su njima na uživanje poklonjeni 1901. godine. Malo teksta i malo fotografija govori jednu toplu ljudsku priču koja je imala tragičan kraj i neke posledice koje možda mi i danas osećamo – rekao je viši kustos Muzeja rudničko takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca Aleksandar Marušić.
Ovom prilikom održana je i promocija edicije „Obrenovići u muzejskim i drugim zbirkama Srbije i Evrope“ u izdanju Muzeja rudničko takovskog kraja. Ova publikacija predstavlja rezultat višegodišnjeg istraživačkog rada i saradnje brojnih muzejskih ustanova u Srbiji i inostranstvu, sa ciljem da se obradi, sačuva i predstavi muzejska građa vezana za dinastiju Obrenović.
- Još 2011. godine pokrenuta je pomenuta edicija i za ovih 14 godina pripremljeno je sedam knjiga, dva stručna skupa, 123 zbirke i oko 5240 artefakata koji govore o srpskom 19. veku gledajući kroz dinastiju Obrenovića, da li su to njihova umetnička dela gde su njihovi likovi, odevni predmeti, revolver iz kojeg je pucano na kneza Mihaila Obrenovića, trgovačke knjige kneza Miloša Obrenovića, zakoni i odlikovanja koji su nastali kao posledica njihove vladavine. To je jedan mozaik, a polako pripremamo i osmu knjigu gde pokušavamo da pokažemo i sebi ali i evropskoj javnosti da Srbija 19. veka posebno pod Obrenovićima ni u čemu nije zaostajala za tadašnjim evropskim trendovima. Srpska država i srpski narod južno od Save i Dunava su među prvima u Evropi imali Ustav, to je bio Sretenjski Ustav iz 1835. godine, a na balkanskom poluostrvu smo prvi narod koji je ukinuo feudalizam kao društveni poredak. Sve to nas je motivisalo da napravimo ovu ediciju – pojašnjava Marušić.

Prisutne je na otvorenju izložbe, u ime organizatora, pozdravio predsednik Zajedničkog veća opština Vukovar Dejan Drakulić koji je pojasnio kako je došlo do saradnje ove ustanove i pomenutog muzeja.
- Ova izložba i predstavljanje knjige rezultat su jedne naše posete Muzeju rudničkog takovskog kraja gde su nas i sve naše učenike koji su bili na Kaligrafiji koja se održavala na samom Rudniku primili sa otvorenim srcem, bratski i zaista su sve učinili kako bi naša deca obišla sve znamenitosti i videla ono što u Gornjem Milanovci i okolini može da se vidi. Ta otvorenost i prijateljski pristup je otvorio vrata i ovoj saradnji i to su ljudi koji su spremni da dođu i održe predavanje kada god to nama odgovara. Potrudili smo se da našoj publici donesemo nešto novo i drugačije, izložbu koja je prvi put u Hrvatskoj. Na ovaj način našoj publici želimo da pokažemo deo naše istorije i identiteta – dodao je Drakulić.
Draga Mašin rođena je 1864. godine u Gornjem Milanovcu, u građanskoj porodici Lunjevica. Bila je obrazovana i govorila više jezika, a nakon smrti muža radila je kao dama dvora kraljice Natalije. Ljubavna veza s mladim kraljem Aleksandrom Obrenovićem izazvala je veliki skandal, a njihov brak 1900. godine naišao je na snažno protivljenje dvora, vojske i naroda. Smatrana je ambicioznom i previše uticajnom, a njen društveni uspon bio je doživljen kao pretnja postojećem poretku. U noći 28. maja 1903, Draga i kralj Aleksandar brutalno su ubijeni u Majskom prevratu, čime je dinastija Obrenović okončana, a njen život ostao je simbol tragične ljubavi, političke borbe i društvenih predrasuda.
Zainteresovani građani izložbu u Srpskom kulturnom centru u Vukovaru mogu pogledati do 28. oktobra.
Ovaj tekst je sufinansiran od strane Ministarstva informisanja i telekomunikacija Republike Srbije u okviru projekta „Temelji srpskog identiteta u Hrvatskoj“.