Sretenje u Kninu
Verski i nacionalni praznik svih pravoslavnih Srba, ujedno i Dan državnosti Republike Srbije, drugu godinu zaredom obeležen je u Srpskom kulturnom centru u Kninu.
U organizaciji Srpskog narodnog veća Knin je, pored Gline, Rijeke, Zagreba i Vukovara, bio domaćin obeležavanja Dana državnosti Republike Srbije, praznika Sretenje na koji je 1835. godine u Kragujevcu proglašen prvi ustav kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski ustav. Nakon izvođenja himni i čitanja prigodnog proglasa kog je napisao Čedomir Višnjić, prisutnima se obratio Saborski zastupnik i predsednik Srpskog narodnog veća Milorad Pupovac.U svom obraćanju prisutnima istakao je kako je ovo druga godina kako se Sretenje kao Dan državnosti Srbije obeležava u Kninu, ali i ostalim većim gradovima u Hrvatskoj i da su ustavni patriotizam i sloboda najvrednije nasleđe koje se baštini i danas.
- Ovo je i prilika da kažem zašto to činimo. Mi o Srbiji znamo malo i sve manje. Naročito malo znamo o njenom putu slobode od početka 19. veka, putu koji će se širiti i sretati s putevima slobode Srba van Srbije. Vrlo rano, već tokom Prvog srpskog ustanka, 1805, usvojen je prvi srpski ustavni dokument Božidara Teodora Grujovića Filipovića. Ovaj Grujovićev dokument, njegovo Slovo o slobodi usvojeno je 18 godina nakon (1787.) američkog ustava i 14 godina nakon litavsko-poljskog i francuskog ustava, a 30 godina pre Sretenjskog ustava, prvog srpskog zakonika slobode kojeg je pisao Dimitrije Davidović i pre 190 godina u Kragujevcu usvojila skupština Kneževine Srbije. Koliko je živa i koliko je snažna, u tom prapočetku i početku ozakonjena i ustavnom tekstu iskazana, ideja slobode svedoče i naša današnja sretenja ovde u Kninu, u Glini, Rijeci, Vukovaru i Zagrebu. Ne treba ni reći koliko o tome svedoče nebrojena Sretenja u samoj Srbiji i koliko su ustav i ustavnost ponovo postale snažne reči, ključne reči patriotizma sloboda i prava ili ustavnog patriotizma - rekao je Pupovac.
Pupovac je naglasio da u zagovaranju i borbi za ustavni patriotizam i Srbi u Hrvatskoj imaju svoje iskustvo.
- Znamo dobro kako nacija može zapostaviti, a država obesmisliti ustavne slobode i prava. Znamo da su patriotizam sloboda i prava, ustavni patriotizam najvrednije nasleđe koje baštinimo kao opštečovečansko postignuće.
O tome, kao i o srpskom putu slobode, o tome kao i o hrvatskom putu slobode trebamo imati punu svest. Naročito u vremenima, a mi imamo živa sećanja i na takva vremena, kad velike nacije i velike države sa svojih puteva slobode skreću na stranputice nacionalizma i velikodržavlja i uništavaju kulturu ustavnog patriotizma - poručio je predsednik SNV-a.

Sabiranje na Sretenje idealna je prilika za zajedničko podsećanje na važnost verskog i nacionalnog značaja ovog praznika, ali i da se pošalje poruka zajedništva i sloge u svim sredinama u kojima danas žive Srbi, ma koliko oni bili malobrojni, poručio je u izjavi za naše medije načelnik Opštine Biskupija Milan Đurđević.
- Ovim se šalje poruka da i mi Srbi u Hrvatskoj obeležavamo sve praznike koji su bitni za naš narod, i da se trudimo da budemo u nekom zajedništvu sa matičnom državom i sa našim sunarodnicima živeli oni u Crnoj Gori, Srbiji, Republici Srpskoj ili bilo gde širom sveta - reko je Đurđević.
- Prilika je ovo da se podsetimo na samu tradiciju našeg naroda koji je i u onim teškim evropskim trenucima, ondašnje istorije, smogao snage da donese jedan moderan Ustav koji je zaokružio državnost Republike Srbije. Ona je ujedno i podstrek za sve nas da znamo šta znači sloboda, prava misao i državnost jednog naroda - poručio je predsednik VSNM-a Splitsko-dalmatinske županije Božidar Simić.
Sretenjskom sabranju u Kninu prisustvovali su i sveštenici kninske parohije Eparhije dalmatinske, saborska zastupnica Anja Šimpraga, zamenici župana Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije, načelnici opština i zamenici gradonačelnika iz redova srpske zajednice, predsednici i članovi županijskih manjinskih veća Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, članovi SNV-a kao i predstavnici SDF-a i SKD „Prosvjeta”.
*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Tu gdje živimo“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.