U Vukovaru smeta i Branko Radičević
Na današnjoj sednici vukovarskog Gradskog veća postavljeno je pitanje o inicijativi za promenom imena Ulice Branka Radičevića.

Iako ime pesnika Branka Radičevića sa sobom ne nosi nikakve političke konotacije, jer on je rođen i umro u 19. veku, nekome ko živi u vukovarskoj ulici koja nosi njegovo ime je ipak zasmetalo pa je pokrenuo inicijativu za promenu naziva. O tome je na poslednjoj sednici Gradskog veća Vukovara pitanje postavio gradski većnik SDSS-a Dejan Drakulić.
- Informaciju o tome dobili smo od nekoliko građana koji žive u vukovarskom naselju Sajmište. Naime, tokom proteklog perioda prikupljani su potpisi za peticiju koja za cilj ima promenu imena ulice Branka Radičevića. Oni su nam rekli da je prikupljanje potpisa teklo na potpuno neprimeren način, da neki građani na prvu ruku to nisu hteli, ali da su nakon određenog „ubeđivanja“ od strane inicijatora iz straha jednostavno potpisali kako ne bi imali problema i kako bi izbegli sukob. Sve to dovodi u pitanje i samu legalnost takvog zahteva. Osim toga nejasno je i zbog čega nekome smeta Branko Radičević – rekao je nakon sednice tim povodom Drakulić.
Sa inicijativom je bio upoznat pročelnik upravnog odeljenja za obrazovanje, sport i branitelje Darko Dimić koji je rekao da je njegovo odeljenje peticiju zaprimilo, ali i da su je vratili inicijatorima na dopunu s obzirom da uz peticiju nije ponuđeno nikakvo obrazloženje, odnosno da su razlozi za takvu inicijativu nepoznati.
- Ne znam koliko je ljudi peticiju potpisalo, mogu samo da pretpostavim da su to učinili svi koji u toj ulici žive, dakle i oni koji jesu i oni koji nisu hteli da potpišu. Još jednom postavljam pitanje kome smeta Branko Radičević za koga mislim da bi trebao da ima ulicu u centru grada, s obzirom na to da je i njegova majka rođena u centru Vukovara, a ne na njegovoj periferiji. Verujem da u gradu ima prostora i za neke druge zaslužne građane pripadnike srpske zajednice ovog grada, da dobiju ulicu koja nosi njihovo ime, zbog toga što su, između ostalog, u velikoj meri uticali i na sam arhitektonski izgled grada. U samom gradu još uvek postoje ulice koje nose nekakav nedefinisan naziv i koje bi mogle da se preimenuju, ali to ulica Branka Radičevića svakako nije – ističe Drakulić.
Na sednici Gradskog veća ovoga puta nije bio prisutan gradonačelnik Ivan Penava i bilo je određenog kolebanja da li u ovom trenutku i postaviti to pitanje.
- Ispostavilo se da je ovo zadnji čas da se to pitanje postavi, a pretpostavljam da će dalji postupak ići u skladu sa nekakvom zakonskom procedurom. Iz odgovora koji smo dobili jasno je da će nakon dopune peticije ona biti poslana nadležnom ministarstvu, odnosno oni su već sada od njega zatražili mišljenje o samoj proceduri izmena naziva ulica i nakon toga ćemo znati kakva je procedura i šta mi po tom pitanju možemo da uradimo – rekao je Drakulić koji se nada da će u ovom slučaju ipak prevladati razum i da će ovaj zahtev biti odbijen.
- Mi ćemo i dalje razgovarati, upozoravati i pozivati na zdrav razum one koje o tome odlučuju da ne daju suglasnost, a nadam se da Gradsko veće ovu inicijativu neće prihvatiti – zaključio je Drakulić.
Branko Radičević rođen je u Slavonskom Brodu 1824. godine. Pisao je ljubavne i rodoljubne pesme, a svoju prvu zbirku objavio je 1847. godine. Rado je dolazio na Dobru vodu u Vukovar, koji je rodno mesto njegove majke Ružice. Uz Đuru Daničića, bio je najodaniji sledbenik Vukove reforme pravopisa srpskog jezika i uvođenja narodnog jezika u književnost. Njegovo najpoznatije delo je pesma „Đački rastanak“, u kojoj je opevao Frušku goru, đačke igre i nestašluke.
Sa Brankom su u srpsku nacionalnu književnost prvu put ušle pesme s izraženim lirskim motivima i raspoloženjem. Te pesme prvenstveno su pevale o radosti i lepotama mladosti, iako značajan deo Brankovog opusa čine i elegije. Osim lirskih, Branko je napisao i dve epske pesme. Preminuo je od tuberkuloze 1853. u Beču, a Brankov otac Teodor posthumno je 1862. godine objavio njegovu treću zbirku pesama.