Život Srba prvi put predstavljen u gradu na Dravi

U prostoru Muzeja ličnih priča u Osijeku sinoć je održana promocija izložbe Priče Srba.

Maja Milanović 22.01.2025.

Promocija nove neobične izložbe Priče Srba održana je 21. januara u Muzeju ličnih priča u Osijeku. Izložba se sastoji od 17 ličnih priča koje su ispričali Osječani srpske nacionalnosti koji su različitih životnih iskustava, godina i zanimanja.

- Mi smo hteli po prvi put predstaviti javnosti priče osječkih Srba zato što nam se činilo do sada da mi ne znamo ni kako oni žive ni gde su, a naši su sugrađani. Ono što ih spaja jeste nacionalni identitet koji oni više ili manje osećaju, tako da ima ljudi koji se uopšte ne identifikuju kao Srbi, neki su iz mešanih brakova, dok neki imaju izražen svoj identitet i neguju ga. Koncept je bio takav da smo se bavili ličnim iskustvima, to su nekakvi recimo izmešani glasovi koji zadnjih tridesetak godina i više pričaju priču o Osijeku – kaže jedna od autorki Muzeja ličnih priča Martina Globočnik.

Postavka izložbe sastoji se od 17 priča, smeštenih u 17 kutija koje su posetioci imali priliku da pregledaju u samom prostoru muzeja, a samim tim ova izložba dobija svoj neobičan izgled. Profili različitih ljudi prikazani su na ovoj inovativnoj izložbi koja se sastoji od video snimki, fotografija i ličnih stvari.

- Nije bilo lako ući u samu zajednicu, mi smo više od godinu dana postepeno kontaktirali ljude. Budući da se dosta ljudi ne izjašnjavaju kao Srbi, bilo je dosta teško doći do samih sagovornika. Nažalost, nismo uspeli da dođemo do svih onih koji su nas zanimali, tako da recimo nismo uspeli da snimimo ljude koji su bili hrvatski branitelji ili onih koji su u devedesetima izgubili stanove. Želim reći da su i dalje određene teme osetljive, ali ono šta je nama bilo važno jeste da smo uspeli da prikupimo priče koje su pozitivna iskustva, ali ima i onih koji govore o tome kako su se teško nosili sa svojim identitetom, a danas su formirani ljudi i doprinose Osijeku i čitavoj zajednici – pojašnjava Globočnik koja ističe da su ovakve i slične izložbe i priče veoma dobro prihvaćene od strane većinskog naroda, Muzej je posećen, a veruje da je to upravo iz razloga jer se sve temelji na iskrenosti i ličnim životnim pričama.

Na izložbi su se našle životne priče planinara, doktora, obućara, glumaca i muzičara. Bili oni starije ili mlađe životne dobi, ne kriju svoj identitet i sa ponosom ističu kako su se nosili sa njim kroz život u ovom gradu na Dravi.

- Ja sam celi rat bio u Osijeku, radio sam, na ulici me i danas oslovljavaju sa imenom i nemam nikakvih problema. Imamo kulturno-umetnička društva, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta i različita udruženja preko kojih mladi mogu da sačuvaju svoj identitet i bore se za njega. Ono o čemu sam ja pričao u ovoj postavci jeste planinarenje koje je obeležilo moj život - priča nam sedamdesetpetogodišnji Đorđe Balić.

- Ova izložba je bitna za sve nas iz Osijeka, da nam prikaže da ne postoji „mi“ i „vi“. To su zajedničke ljudske priče o jednom gradu. To je bitno posebno u Osijeku, jer mislim da je ovde više nego u drugim delovima Hrvatske ostao mentalitet devedesetih godina i posleratnih dešavanja. Svi imaju puno bola i teško je da jedni druge razumemo. Iz toga svega što je bilo u prošlosti možemo da naučimo da ne treba da napravimo iste greške i da se još života izgubi kroz mržnju. Narod je najveće bogatstvo svake države i mi smo deo toga. Kažu da je najteže pričati o sebi i jeste. Dugo godina sam živela u Londonu i ovde pričam zašto sam se vratila nazad. Ovde imamo vrednosti kojih dalje nema. Moje korenje je ovde, bila sam vani, ali sam ipak svoje dete dovela ovde jer smatram da tu ima budućnosti – kaže protagonista Sunčica Mandić.

Saradnja sa Srpskim narodnim većem

Postavku izložbe autorski potpisuju Martina Globočnik i Miroslav Sikavica, dok je autor fotografija i snimatelj Jasenko Rasol. Projekat je realizovan u saradnji sa Odeljenjem za kulturu Srpskog narodnog veća iz Zagreba uz finansijsku podršku Kancelarije za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

- Mi iz Srpskog narodnog veća smo posebno ponosni što smo sa Fejd in-om i Muzejom ličnih priča mogli da sarađujemo na izradi ovog postava Priče Srba. Ovakve priče treba da se vide, ne samo u Osijeku, nego svuda u Republici Hrvatskoj. Ovakav postav ne samo da osnažuje srpsku manjinsku zajednicu već i sve druge manjinske zajednice u ovom gradu. Ovi govornici pričaju svoje lične i porodične priče, koje su bile i snažno obeležene istorijskim dešavanjima, bilo da se radi o četrdesetim ili devedesetim godinama i ratnim sukobima koji su bili tih godina. Mislimo da za takve teme do sada nije bilo dovoljno prostora, a ova muzej ih zapravo reaktualizira sa govornicima koji su istaknuli upravo te teme. Ti ljudi o tim temama progovaraju sa dostojanstvom i razumevanjem i upravo su Osječani i Osječani srpske nacionalnosti najhrabriji u ovom postavu - izjavio je savetnik u Odeljenju za kulturu SNV-a Nikola Puharić koji naglašava da je ovo pozitivna priča o Osijeku, koja objašnjava sadašnjost, ali i prošlost ovoga grada kroz različite narative unazad više decenija.

- Srpsko narodno veće kroz različite programe radi na promociji kulture Srba u Republici Hrvatskoj. Tu su različite predstave, izložbe i drugi kulturni sadržaji. Možda najvažnije šta smo uradili kroz ovu, ali i kroz prošle godine, jeste otvaranje Srpskih kulturnih centara. Jedan takav otvoren je i u Osijeku na adresi Jovana Gojkovića 21 i mi taj prostor vidimo kao prostor koji je otvoren za sve građane i nastojimo da se i aktivnosti drugih organizacija, kao što je recimo i Muzej ličnih priča, odvijaju i u tom prostoru kojeg vidimo kao zajedničku kuću – pojašnjava Puharić.

Muzej ličnih priča prikuplja i čuva priče građana Osijeka, pripadnika 22 nacionalne manjine, ali čini i mnogo više, priča priče života isprepletenih sećanjima, tradicijom, ritualima i ličnim iskustvom, koje menjaju ne samo one koji pričaju o svojim značajnim trenucima nego utiču i na one koji ih slušaju, odnosno posetioce Muzeja. Muzej je nastao iz potrebe da u zajednicama u kojima živimo i delujemo, preispitujemo ukorenjena stajališta i predrasude o manjinama, prezentujući drugačije narative kroz fotografiju, predmet i dokumentarni video snimak. Muzej ličnih priča propituje ko smo bili, kako se nosimo s onim ko smo danas i šta želimo da budemo.