Dan maternjeg jezika: Srpski jezik je bogat i raznolik

U organizaciji Ogranka Vukove zadužbine u Vukovaru, a u saradnji sa Srpskim kulturnim centrom i Akademskim udruženjem srpske omladine „Josif Runjanin“ predavanjem o raznolikosti srpskog jezika obeležen je 21. februar – Međunarodni dan maternjeg jezika.

Srđan Sekulić 22.02.2022.
Dan maternjeg jezika Vesna Vujić

Gost predavač bila je direktor Osnovne škole Trpinja dr Vesna Vujić, koja je kroz svoje predavanje prisutnima govorila o značaju srpskog jezika, njegovom bogatstvu i potrebi za negovanjem i očuvanjem, pogotovo unutar srpskog naroda u Republici Hrvatskoj.

- Htela sam ovde da pokažem kolika je veličina i lepota srpskog jezika, šta je to što čini srpski jezik koji je bogat, raznolik, koji ima veliku leksiku, koji u svojoj podlozi ima veliku kulturu i istoriju. Ujedno, htela sam da malo razgovaramo šta to njega čini, da malo razjasnimo neke nedoumice koje imamo po pitanju svog maternjeg jezika i da naglasimo koliko je važno roditi se, odrastati, učiti na svom maternjem jeziku – istakla je Vesna Vujić.

Pitanje važnosti očuvanja maternjeg jezika posebno je važno i značajno za pripadnike srpskog naroda koji žive van granica svoje matične države, pa je to pitanje od izuzetnog značaja i za Srbe u Hrvatskoj.

- Za nas Srbe koji živimo u Hrvatskoj bitno je da nam je jasno šta čini jedan jezik, a šta drugi, da su ta dva naša jezika zapravo politička činjenica sa kojom mi sada živimo i da možemo biti potpuno slobodni u našem izražavanju i ne obazirati se na to kojom varijantom govorimo jer su sve te varijante deo srpskog jezika. Međutim, nama je svakako važno da postoje škole i nastava na maternjem srpskom jeziku zato što je sam jezik najmanje ono što mi govorimo, a puno više ono što on u svojoj podlozi sadrži – naglasila je u svom predavanju i skrenula pažnju na probleme koji se javljaju zbog mešanja dva slična jezika kod pripadnika srpskog naroda

- Mi nismo naučeni da učimo u dva različita sistema i da u ta dva različita sistema govorimo. Velik deo nas školovao se u nekom periodu kada to nije bilo izuzetno naglašeno i nije nam dovoljno dobro ni objašnjeno zato se i teško snaći jer su ta dva jezika izuzetno slična. Mi bismo svi trebali da naučimo i jedan i drugi kodeks da bismo mogli dobro vladati i plivati između jednog i drugog jezika, a to nikada nije lako i to ne uspevaju ni u drugim jezicima. Mi svakako imamo problem što su to dva genetski srodna jezika, odnosno tu su dva ista jezika i onda se često osećamo nesigurno. Međutim, mi dovoljno dobro govorimo hrvatski u odnosu na sve one druge načine i oblike koje možemo čuti da se u Hrvatskoj uopšte govore.

Maternji jezik je više od komunikacije

Međunarodni dan maternjeg jezika u svetu se obeležava od 1999. godine, a obeležavaju ga sve države koje su članice UNESCO-a.

- Ovaj datum je prilika da se svake godine istakne koliko je važno roditi se i odrastati u maternjem jeziku jer to nije samo oblik komunikacije, nego usvajanjem maternjeg jezika usvajamo i obrasce po kojima učimo i uz pomoć kojih se snalazimo u svojoj sredini, obrasce koji će nam pomoći kasnije u životu da budemo sigurni i da se razvijamo u najboljem mogućem smeru – napomenula je Vesna Vujić.

Dan maternjeg jezika Vukovar

Već nekoliko godina ovaj datum obeležava se u organizaciji Ogranka Vukove zadužbine u Vukovaru tematskim predavanjem vezanim za srpski jezik. Zbog značaja očuvanja jezičkog identiteta organizaciji ovog programa pridružili su se vukovarski Srpski kulturni centar i Akademsko udruženje srpske omladine „Josif Runjanin“.

- Videli smo i na predavanju da se nisu svi ljudi koji su se izjasnili kao Srbi ujedno izjasnili i da govore srpskim jezikom. Mislim da je veoma važno da negujemo svoj jezik jer to je možda i najveći deo našeg identiteta, posebno ovde u Hrvatskoj. Mislim da se jezik nacionalnih manjina treba negovati jer to je bogatstvo, što više različitih jezika to je veće bogatstvo jedne države – zaključio je potpredsednik AUSO „Josif Runjanin“ Dušan Velimirović.