Dragana Jeckov: ,,Odlično uređen zakonski okvir, ali implementacije nema ni u tragovima’’
U ime Kluba SDSS-a Dragana Jeckov se osvrnula na dostupnost medija nacionalnim manjinama i na zastupljenost manjinskih sadržaja na HRT-u.

U izveštaju o primeni Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu ističe se da je vidljiv kontinuiran napredak u primeni zakona i da očekuje nastavak pozitivnih trendova u budućnosti. Poverenica za informacije Anita Markić je podnoseći izveštaj rekla da očekuje da će se pozitivni trendovi nastaviti i u budućnosti. Pozivajući se na niz statističkih podataka, Markićeva je zastupnicima rekla da je od ukupno 5.823 organa javne vlasti koji imaju dužnost da podnose izveštaje. Od ukupnog broja, više od 90% je to učinilo u 2023. godini, što je porast u odnosu na prethodnu godinu. Pored toga, ona je kao pozitivnu stavku za 2023. godinu izdvojila prepolovljen broj naloga poverenika za informacije za rešavanje zahteva za pristup informacijama, trend smanjenja upravnih sporova.
Dok je Markićka iznosila pozitivne strane izveštaja, saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov odlučila je govoriti o Izveštaju HRT-a i negativnim stranama koje se tiču nacionalnih manjina. Ona se osvrnula na dostupnost medija nacionalnim manjinama i na zastupljenost manjinskih sadržaja na HRT-u kao javnom servisu.
- Za nacionalne manjine medijska zastupljenost je od presudnog značaja i mogućnost pristupa pisanim i vizuelnim medijima jer na ovaj način, imamo priliku da pokažemo svoje prisustvo u društvu, da promovišemo svoju kulturu, tradiciju, ali i da pokažemo doprinos društvu kojem pripadamo. Pored toga, vidljivost nacionalnih manjina u medijskom prostoru moguće je unaprediti i ostvariti kulturu dijaloga, tolerancije i uključenosti. Pored toga, postoje zakonske obaveze koje regulišu ovu oblast i one proizilaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Zakona o HRT-u i ugovora koje HRT ima sa Vladom Republike Hrvatske i koji se odnose na Operativni program za nacionalne manjine koji je na snazi– rekla je Jeckov.
Prema propisima koje je saborska zastupnica pomenula u raspravi, HRT je dužan proizvoditi i objavljivati programe na jezicima nacionalnih manjina u Republike Hrvatske, što uključuje i manjinske programe za decu. Jeckov navodi da je zakonski okvir dobro uređen, ali da tako nije u praksi. Svojevrsna medijska getoizacija nacionalnih manjina je stupila na snagu pre nekoliko godina, na šta su Klub SDSS-a, Klub Nacionalnih manjina i Savet upozoravali, ali napretka nema.
Nacionalne manjine su u televizijskom i radijskom program tokom 2019. godine bile zastupljene sa 1,79%, u 2020. sa 1,45%, u 2021. sa 0,99%, u 2022. sa 1,22% te u 2023. sa 1,38%.
U svom Izveštaju za 2022. i 2023. Ombudsman upozorava da je upravo ovo područje jedno od najkritičnijih i da je Hrvatskoj radioteleviziji, kao glavnom javnom medijskom servisu dao dve preporuke: da novoosnovanoj redakciji za nacionalne manjine obezbedi dovoljno kadrovskih i tehničkih kapaciteta za rad, da poveća učešće programa o nacionalnim manjinama, da u većoj meri uvrsti nacionalne manjine u opšti program i da redovno koristi manjinski jezik. Istovremeno predlaže održavanje redovnih konsultacija Direkcije i Programskog veća HRT-a sa predstavnicima Saveta za nacionalne manjine kojem, inače, HRT ima zakonsku obavezu da podnosi Izveštaj kao krovnom telu nacionalnih manjina. U suprotnom, nekoliko godina zaredom Savet za nacionalne manjine odbija izveštaj HRT, zbog poražavajućih podataka o medijskoj podzastupljenosti nacionalnih manjina.
- Iz godine u godinu upozoravamo da se mešaju pojmovi nacionalnih manjina i verske pripadnost. Na HRT-u postoje dve televizijske emisije posvećene nacionalnim manjinama, na ukupno pet televizijskih kanala, a one su „Manjina mozaik“ i „Prizma“. Često smo svedoci da ne razgovaraju sa nacionalnim manjinama, već o nacionalnim manjinama. Ove emisije su svedene na puko zadovoljavanje forme, pa se o nama govori kao o paralelnom društvu, jer se ne bave nacionalnim manjinama koje imaju i učestvuju i u drugim sferama života nego što nas pokazuju „samo kao folklor“ – rekla je saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov.
Formirana je svojevrsna manjinska redakcija, ali samo kako bi forma bila zadovoljena jer nije bilo novog zapošljavanja novinara koji znaju manjinske teme. Dogovoreni sastanci na osnovu obaveze iz Operativnog programa za nacionalne manjine, koji je sastavni deo programa VRH s predstavnicima HRT-a se ne održavaju. U 2023. i 2024. godini nije održan nijedan sastanak, odnosno nijedan nakon potpisivanja novog Ugovora između HRT-a i Vlade, nema saradnje sa manjinskim produkcijama koje već postoje (npr. proizvodnja ZVO i SNV), a što su narodni predstavnici manjina predložili.
Postoje razlozi za nezadovoljstvo, ali smanjena minutaža i nedostatak sadržaja manjina nije jedini problem: na HRT-u u emisiji „Peti dan“ jedan od komentatora izneo je niz neistina koje se graniče sa govorom mržnje jer je uz multifunkcionalnost srpskih kulturnih centara posebno okarakterisao i dodao im obaveštajnu funkciju, što kako Jeckov kaže nije istina.
Iz navedenih argumenata koje je Dragana Jeckov iznela, proizlazi da Klub zastupnika SDSS-a neće podržati Izveštaj o radu HRT-a za 2023.