Društvo koje okuplja 2500 članova

Na izbornoj sednici održanoj 23. novembra 2024. godine Nikola Vukobratović jednoglasno je izabran za predsednika Srpskog kulturnog društva Prosvjeta.

Poslednjih nekoliko meseci na čelu ste Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, šta za Vas predstavlja preuzimanje funkcije predsednika pomenutog društva?

Srpsko kulturno društvo Prosvjeta je jedna od ključnih organizacija srpske zajednice u Hrvatskoj, i po svom historijskom značaju, i po ulozi koju igra danas. Biti na čelu takve srpske institucije u Hrvatskoj, koja okuplja oko 2500 članica i članova širom zemlje, je velika čast i odgovornost. Zahvalan sam članovima na ukazanom poverenju. Osećam, naravno, veliku odgovornost da vodim organizaciju zajedno sa ostatkom rukovodstva, na način na koji to zahteva situacija u kojoj se nalazimo.

Možete li nam ukratko predstaviti rad i značaj SKD Prosvjeta? Da li novo rukovodstvo Prosvjete znači i određene promene u funkcionisanju društva?

Društvo deluje u različitim poljima. Imamo značajnu ulogu u sistemu manjinskog obrazovanja, posebno modela C, a ono je jedan od temelja budućnosti zajednice. Međutim, osnova rada društva je kulturni amaterizam, koji u različitim pododborima uključuje folklor, dramsko, likovno, muzičko stvaralaštvo i drugo. Taj amaterizam nastojimo nadograditi i ponudom onog što se obično naziva visokom kulturom. Pored toga, jedna od osnovnih aktivnosti Prosvjete je izdavaštvo, a s njim su povezane i naše biblioteke, časopisi Bijela pčela i Prosvjeta. Pored svega toga, što je važno, naši pododbori su često i jedno od ključnih mesta društvenog života u određenim mestima. Poslednjih godina Prosvjeta je, zajedno sa drugim srpskim organizacijama i pred izazovom da kulturne aktivnosti naše zajednice podigne na viši nivo, preko naših novoizgrađenih kulturnih centara i onih koji se još grade. To su stvari kojima se sada intenzivno bavimo.

Više od 80 godina uspešno delujete na očuvanju i promicanju kulturne baštine, obrazovanja i identiteta srpske zajednice u Republici Hrvatskoj. Koliko je zahtevno danas delovati?

Naše Društvo se, kao i druge organizacije, nalazi u situaciji u kojoj nam je proteklih nekoliko godina delovanje olakšano, pre svega osiguravanjem materijalnih sredstava za naš rad. S druge strane, neki stari problemi ostaju isti. To uključuje neprijateljsko raspoloženje u nekim sredinama, koje je manje problem ako dolazi od pojedinaca, a znatno veći problem ako dolazi od zvaničnih vlasti na lokalu. Deo tog problema je izrazito starenje naše zajednice, koje nije toliko posledica niskog nataliteta, koliko bega mladih ljudi od identiteta i potrebe za konformizmom usled društveno normaliziranog animoziteta prema Srbima. Naš je zadatak u ovom periodu da osiguramo kvalitetnu infrastrukturu i organizacijsku strukturu naših institucija, uključujući Prosvjetu, kao i da radimo na podmlađivanju kadrova. To su preduslovi za održavanje zajednice u budućnosti.

Imate više od 50 pododbora širom Republike Hrvatske, koliko je teško kordinisati njima?

Naši pododbori, kojih je gotovo 60, imaju visoku razinu autonomije. Ali rukovodstvo Društva ipak ima obavezu da pazi, ne samo da se aktivnosti u pododborima odvijaju regularno, nego i da međuljudski odnosi budu na dobroj razini i da se kvaliteta delovanja neprestano unapređuje. U smislu članstva, Prosvjeta je možda najmasovnija srpska organizacija u Hrvatskoj, što je veliko bogatstvo, ali vuče sa sobom i velike obaveze.

U Vašem izdanju brojni su časopisi, knjige, monografije i zbornici radova koji doprinose bogatstvu kulturne baštine. Šta biste izdvojili iz tog fundusa?

Pored naše centralne publikacije koja se zove isto kao i Društvo - Prosvjeta, i našeg časopisa za decu Bijela pčela, Društvo izdaje i dve naučne, odnosno popularno-naučne publikacije: Artefakte i Letopis. Kod knjiga izdanih prošle godine, u beletristici bih izdvojio Priče uz vatru Aleksandra Tutuša, a u naučnoj literaturi Nalaženja Stanka Koraća autora Dušana Marinkovića, što je rad od velikog značaja za historiju i srpske i hrvatske književnosti, ali i za historiju našeg društva.

Kako biste opisali saradnju sa drugim organizacijama i institucijama Srba u Republici Hrvatskoj?

Prosvjeta nastoji održavati dobre odnose sa svim naših institucijama. Zadovoljan sam uopšteno jedinstvom koje postoji u zajednici zadnjih godina, a koje je danas, možda i više nego pre, naša egzistencijalna potreba i obaveza. Verovatno najuže sarađujemo sa našim centralnim predstavničkim telom - SNV-om, ali takođe jačamo i saradnju sa Crkvom, kao i SDF-om, ZVO-om, Privrednikom... Na lokalu često postoji visok nivo preklapanja u delovanju pododbora, VSNM i drugih organizacija, što je sasvim u redu.

Da li postoji saradnja sa matičnom državom i da li je nešto potrebno osnažiti kada je u pitanju veza sa matičnom državom?

Saradnja Prosvjete sa institucijama Srbije postoji, posebno u polju obrazovanja, ali i u drugim poljima. Bilo bi dobro da su i odnosi između dvaju država bolji, što bi olakšalo i položaj srpske zajednice u komunikaciji sa Srbijom. Što se tiče finansija, glavni izvor finansiranja naših aktivnosti ostaje državni proračun RH, što je sasvim u redu, jer Srbi u Hrvatskoj uglavnom i plaćaju porez ovde. Veze sa institucijama, posebno kulturnim institucijama u Srbiji, su nam važne zbog povećanja kvalitete naše kulturne produkcije i jačanja kulturnih veza između dvaju naroda, što se logično nameće i kao naš interes.

Šta biste izdvojili od programskih aktivnosti, očekuje li nas u narednom periodu nešto novo u odnosu na dosadašnje programe?

Svakako ćemo raditi na tome da zadržimo sve naše uspešne programe, ali ćemo takođe jačati kadrove koji bi mogli kvalitetu naših programa podići na viši nivo. Naravno, u narednom periodu karakter naših programa se nužno menja, posebno što sada sadržajem trebamo puniti i naše kulturne centre koje sam spomenuo ranije. Takođe, planiramo uložiti dodatan napor u oživljavanju naših aktivnostima u sredinama u kojima već neko vreme nismo aktivni, a gde živi značajan broj pripadnika našeg naroda. To uključuje brojne veće i manje gradove u kojima su Prosvjeta, ali i druge naše organizacije, slabije vidljive.