U slavu Svetog Georgija – tradicija i običaji

Pravoslavni vernici uz molitvu, narodne običaje i tradicionalno jutrenje i okupljanje na Đurđevdan proslavljaju jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja.

Mirjana Cvetković 06.05.2026.

Veliki, ako ne i najveći broj pravoslavnih vernika danas slavi Đurđevdan – Svetog Georgija, zaštitnika proleća, svetlosti, prirode u cvatu, ali i pastira i ratnika. Pravoslavci ga sa radošću proslavljaju i dočekuju ga spremni od rane zore i to u prirodi, na livadi, u šumi ili kraj potoka. Prema narodnim običajima, ljudi tada odlaze u prirodu da beru posebno bilje koje ima simboličnu moć. Veruje se da upravo bilje koje je ubrano uoči Đurđevdana ima lekovita i magijska svojstva, jer priroda tada dostiže vrhunac svoje prolećne moći.

Lepota i radost ovog praznika obeležena je i u mnogim našim selima na istoku Republike Hrvatske gde meštani ranom zorom dočekuju okićene traktore, konje i kočije, ali i narodnu pesmu i igru. Za đurđevdansku tradicionalnu ceremoniju u Boboti već punu deceniju zaslužni su članovi KUD-a Đoko Patković koji su danas obišli svaku ulicu u selu i reprezentativno, kako dolikuje projavili radost Đurđevdana.

- S obzirom da je jedan period bilo primećeno zamiranje ove tradicije u Boboti, članovi uprave KUD-a Đoko Patković i članovi bobotskog pododbora SKD Prosvjeta odlučili su da ožive stare običaje. Svake godine se tako okupimo u ranim jutarnjim časovima u narodnim nošnjama i ukrašenim traktorima i prikolicama. Naši meštani su već upoznati sa ovom ceremonijom pa su nas i ove godine ranom zorom dočekali pred vratima. Mi smo im se predstavili narodnim pesmama i igrama koje simbolišu ovaj hrišćanski praznik. U cilju nam je da se narodni običaji koji se vezuju za Đurđevdan ne zaborave i da se oni očuvaju i prenesu na mlađe generacije - rekao je predsednik spomenutog KUD-a i SKD Prosvjeta pododbor Bobota Svetislav Mikerević.

Ni Daljci ne odustaju od običaja

Veselo od rane zore, Đurđevdan su najavili i meštani Dalja. Mnoštvo ljudi je organizovano krenulo od hrama Sv. Oca Dimitrija do manastira Uspenja Presvete Bogorodice na Dalj planini. Prema rečima organizatora ove ceremonije, ovakvo okupljanje traje jako dugo, više od 30 godina. Meštani Dalja Đurđevdan radosno uvek projavljuju, odazivaju mu se i dočekuju onako kako su to radili naši stari preci.

- U saradnji Opštinske organizacije SDSS-a Erdut i daljskog pododbora SKD Prosvjeta već dugi niz godina meštani tradicionalno počinju proslavu Đurđevdana liturgijskim sabranjem u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Dalj planini, nakon čega se vraćamo i u koloni idemo kroz selo do pravoslavne crkve odakle smo krenuli. Danas je bilo oko 150 ljudi koji su vozili okićene traktore sa prikolicama, a neki su išli svojim ličnim automobilima. Sa nama su bili i članovi SKUD-a Branko Radičević iz Dalja koji su uvek tradicionalno obučeni i koji na kraju izvedu nekoliko kola i otpevaju par pesama. To je tradicija koja traje preko 30 godina. Nakon mirne reintegracije došlo je do prekida, ali smo je nastavili sa ciljem da je održavamo i očuvamo i u budućnosti - poručio je predsednik pomenute Opštinske organizacije SDSS-a Siniša Ilinčić.

Gotovo svako selo na području istoka Hrvatske u kojem žive pravoslavni hrišćani uglavnom je Đurđevdan dočekalo na više ili manje sličan način. U pitanju su male nijanse koje se razlikuju od mesta do mesta.

Dakle, čuveni i poznati đurđevdanski uranak ceremonija je koja zahvaljujući našim KUD- ovima, udruženjima i predstavnicima srpske zajednice do danas opstaje i ne gasi se. On simbolizuje novi početak, pročišćenje i slavljenje života. Uz pesmu, igru i narodnu trpezu praznik se, prema običajima, proslavlja pod vedrim nebom. Vreme na Đurđevdan posebno se posmatra – ako je sunčano, veruje se da će cela godina biti plodna i berićetna. Ako zagrmi pre Đurđevdana, narod kaže da će godina biti bogata žitom.