Daljske kraljice – poseban običaj koji se čuva od zaborava
Nakon što je u septembru održana u Veri, manifestacija Selu u pohode 13. decembra odvela nas je u Dalj.

Jedna od obaveza Zajedničkog veća opština je da kulturnu baštinu srpskog naroda promoviše, neguje i čuva od zaborava. Ona se, između ostalog, ostvaruje i kroz realizaciju manifestacije „Selu u pohode“ koja promoviše bogatstvo kulturnog nasleđa po selima Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije. Tako je sinoć u Dalju u sklopu pomenute manifestacije predsednik Odbora za kulturu i sport ZVO-a Veljko Maksić održao predavanje na temu „Običaj kraljica u međurečju Dunava i Drave“.
- Selu u pohode je jedan od najdugovečnijih projekata na ovom prostoru, započeo je osamdesetih godina 20. veka na inicijativu Branka Kurucića koji je tada započeo kulturnu manifestaciju koja je imala za cilj da oživi sela tadašnje opštine Vukovar. Zajedničko veće opština je u posleratnom periodu preuzelo na sebe realizaciju te manifestacije i krenulo sa organizacijom sličnog programa. Danas smo napravili mali pomak, pa nismo ograničeni samo na prostoru tadašnje opštine Vukovar, nego smo krenuli i po Osječko-baranjskoj županiji. Cilj nam je da posetimo ona mesta u kojima tokom godine nema toliko kulturnih dešavanja i manifestacija. Sama manifestacija Selu u pohode je specifična, ona se ne sastoji samo od folklora, na koji smo možda najviše naviknuli, do sada su bile predstave, u narednom periodu planiramo da ubacimo i koncerte i da ta manifestacija bude prepoznatljivi simbol ZVO-a koji će šetati od mesta do mesta – izjavio je predsednik Odbora za kulturu i sport ZVO-a Veljko Maksić, koji je na predavanju prisutne podsetio na specifičnost običaja Kraljica baš u ovom mestu.
- Dosta sam se bavio istraživanjem samog običaja Kraljice, koje su u Dalju specifične. Zahvaljujući Zdenki Lehner u ovom mestu taj je običaj zapisan onako kako je to bilo u prvoj polovini 20. veka i upravo na osnovu njenih zapisa napravljena je rekonstrukcija. To je običaj koji je održavan o Duhovima u našim selima kao što su Dalj, Borovo, Trpinja i Vera, ali sa vremenom je zamro kada je došlo do industrijalizacije. Ranih dvehiljaditih godina dolazi do ponovnog oživljavanja ovog običaja, ali samo u sklopu kulturno-umetničkih društava – pojašnjava Maksić.
Scenski prikaz ovog običaja izveli su članovi lokalnog Srpskog kulturnog-umetničkog društva Branko Radičević iz Dalja, koji aktivno deluje od 2008. godine i trenutno broji 60 članova podeljenih u tri sekcije, a pored folkloraša, imaju i pevačku grupu Ivanje.
- Običaj Kraljica izvodi se o Duhovima, u maju ili junu mesecu, kada se išlo po selima da bi se zaštitila polja u smislu da su veseli, peva i na taj način štiti od nevremena ili kiše. Devojke se obuku u belo, imaju određene pesme koje one pevaju, posećuju domaćinstva a najatraktivnije je tamo gde ima devojka za udaju ili momak za ženidbu, onda one sa tom namerom pevaju njima. Imamo četiri devojke, gornje i donje pevače i tzv. jajare koje nose korpe sa poklonima kojima domaćini darivaju Kraljice – kaže predsednica SKUD-a Branko Radičević Jasmina Kolundžić.
Ovo je običaj koji je u prošlosti bio veoma zastupljen u selima na području dve najistočnije hrvatske županije, ali pisanih zapisa o tome ima veoma malo, tako da svako dodatno istraživanje na tu temu dobro dođe.
- Danas živimo drugačiji, savremeni život, ali baš zato treba animirati publiku da shvate koliko je važno negovati i čuvati svoju tradiciju. Vraćati se tradiciji i po tome biti specifični znači negovati svoju baštinu i produžavati je u budućnost. Upravo su stariji ti, koji treba da ukažu mlađim generacijama na važnost čuvanja tradicije. Treba sačuvati zapise, fotografije, stare predmete i sve što nas podseća na postojanje našeg naroda duboko u prošlosti – kaže ovom prilikom etnologinja Gradskog muzeja Vinkovci Ljubica Gligorević.
Već sutra, 15. decembra manifestacija Selu u pohode seli se u Baranju u mesto Popovac i to će biti poslednji program u okviru ove manifestacije za 2023. godinu a program je sufinansiran sredstvima Saveta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske.
*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Tu gdje živimo“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.