Demografski izazovi Srba u Hrvatskoj sve izraženiji

U organizaciji Srpskog demokratskog foruma sinoć je u SKC-u Osijek održana javna rasprava na kojoj su se posetioci upoznali sa problematikom srpske populacije u Hrvatskoj po pitanju suočavanja sa demografskim izazovima.

Mirjana Cvetković 28.03.2025.

Prema evidenciji poslednjeg popisa srpskog stanovništa u Hrvatskoj iz 2021. godine značajan broj pripadnika srpske nacionalne manjine je emigrirao, a unazad deset godina zabeležen je do čak 40 procentni pad te populacije na području jedinica lokalne samouprave koje su većinom naseljene srpskom zajednicom. Analizirajući pozitivne demografske mere koje provode te jedinice lokalne samouprave, predstavnici Srpskog demokratskog foruma imali su cilj da na javnoj raspravi stave naglasak na značajno manji broj srpskog stanovništva, prezentuju ključnu problematiku i uzroke koji su doveli do loše demografske slike, te da se pokažu primeri dobre prakse, ali i iznesu novi predlozi koji bi doprineli daljnoj analizi i boljim uslovima u budućnosti. Izvršni direktor SDF-a Jovan Vlaović ocenio je da je situacija alarmantna po pitanju srpske demografske slike i evidentnih egzistencijalnih problema posebno vidljivih kod srpske zajednice, što zbog starosti, što zbog značajnog pada stanovništva.

- Trenutno je 120 000 ljudi od čega je više od polovine starije od 60 godina. Takvi podaci svakoga od nas treba da zabrinu, s obzirom da dosadašnje preduzete mere države nisu do sada pokazale značajan efekat. SDF se pre nekoliko godina, promenom rukovodstva usmerio na drugi pravac u svom delovanju i pored tada uobičajenih smerova počeli smo i da se bavimo pitanjima kojima se druge srpske organizacije ne bave, a tiče se prava dece, mladih i žena – pojasnio je Vlaović.

Voditeljka pravnog foruma SDF-a Marina Stojnović predstavila je demografske mere i primere dobre prakse nekih hrvatskih opština većinski naseljenih srpskom populacijom koje je tokom istraživanja uočila, a koja doprinose razvoju i opstanku srpske zajednice.

- Predstavićemo mere koje smo podelili u četiri grupe a koje se odnose na podršku za novorođenčad, one za predškolsko vaspitanje i vrtiće, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko obrazovanje i stipendije koje se dodeljuju za studente i četvrte mere uključuju stambeno zbrinjavanje mladih - istakla je Stojnovićeva.

Na tribini je učestvovao i politolog i načelnik Opštine Biskupija Milan Đurđević koji je govorio o nešto pozitivnijoj demografskoj slici na području te opštine. Načelnik je rekao da opština broji oko 1000 stanovnika, te da pokušavaju zadržati postojeće i privući nove ljude na način da im se omogućavaju mere koje se odnose na pomoć mladim porodicama.

- Porodice koje dobiju decu imaju pomoć kroz tri naredne godine uz uslov da žive na području opštine, nakon treće godine svako dete ima besplatan vrtić, svi učenici osnovnih i srednjih škola imaju besplatan prevoz, radne sveske i knjige, studenti imaju stipendije koje je Opština obezbedila preko Srpskog privrednog društva Privrednik u iznosu od 160 evra. Uveli smo i novost od prošle godine koja se odnosi na finansijsku podršku prilikom polaganja vozačkog ispita u iznosu od 50 odsto – rekao je Đurđević.

Jedna od učesnica tribine bila je dr sc. Sanja Klempić Bogadi koja je nedavno objavila knjigu Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj. Tokom svog rada i istraživanja pomenute teme ona je došla do vrlo osetljivih i značajnih podataka koji su doprineli lošem društvenom položaju i slabom razvoju srpske populacije u Hrvatskoj.

- Dva su osnovna procesa koja su dovela do loše demografske slike, to su kontinuirana depopulacija srpskog stanovništva i drugi, veoma značajan, to je demografsko starenje u kojem je zastupljen vrlo visok nivo ostarele srpske populacije, a što dalje otvara mnoga pitanja vezana za socijalnu negu tih ljudi. Činjenica je da imamo i značajno veći broj umrlih od rođenih, te da se uveliko povećao broj migracija nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, a evidentna je prisutnost i etničke mimikrije koja je uveliko doprinela smanjenju broja Srba u Hrvatskoj. Ljudi prikrivaju svoj identitet iz političkih i ostalih društvenih situacija, a često su naši ispitanici govorili da im je neugodno govoriti o svojoj pripadnosti jer su tako naučeni od roditelja što dovodi do njihove veće asimilacije među pripadnike većinskog naroda - poručila je, između ostalog, Bogadi govoreći o nekim uzrocima smanjenja broja srpskog stanovništva.

Pored pomenutih, na tribini je učestvovala i saborska zastupnica Dragana Jeckov koja je govorila o trenutnoj političkoj situaciji, objasnila na koji način ista utiče na demografiju, te prisutnima približila svoje gledište o trenutnoj demografskoj problematici u državi.