Desant kojim je najavljeno skoro oslobođenje Vukovara
U Borovu naselju i Vukovaru obeležena 81. godišnjica od desanta Crvene armije i vojske Jugoslavije kojim je u zimu 1944. godine pokušan proboj Sremskog fronta i oslobođenje Vukovara.
Kao i prethodnih godina predstavnici antifašističkih udruženja okupili se u Vukovaru kako bi obeležili datum koji je označio početak borbi za oslobođenje Vukovara. Desant preko Dunava kod Vukovara bio je pokušaj boraca Crvene armije i 5. vojvođanske udarne brigade da se i na tom mestu, nakon vojnog uspeha na Batini u Baranji, probije Sremski front. Desant nije uspeo i uz velike gubitke oslobodioci su morali da se vrate na levu obalu Dunava.
- Na obe strane bilo je preko 2000 mrtvih i ranjenih i naša je obaveza da se danas prisećamo tih boraca Jugoslovenske i Crvene armije koji su prešli hiljade kilometara da bi učestvovali u oslobođenju naše zemlje od okupatora i domaćih izdajnika. Spomenik u Borovu naselju, ako nije prvi, onda je sigurno među prvim spomenicima, koji su podignuti u Jugoslaviji. Bilo je to 1946. godine i on predstavlja oličenje borbe protiv nacifašizma zbog čega se na ovom mestu i okupljamo svake godine u 12. mesecu kako bi se prisetili te slavne bitke i tih ljudi koji su ovde dali svoje živote za našu slobodu – ističe predsednik antifašista Vukovarsko-sremske županije Lazo Đokić.
Desantom je stvoren mostobran na potezu od ušća Vuke u Dunav pa sve do Borova naselja, ali on nije bio dovoljno širok da bi se održao. Naredba za povlačenje izdata je u noći 9. decembra.
- Desant su vršile jedinice dunavske flotile Crvene armije i delovi 5. vojvođanske udarne brigade koji su se 7. decembra već prebacili na desnu obalu Dunava, ali odbrana neprijatelja bila je izuzetno snažna i mostobran nije mogao da se održi duže od dva dana i tri noći – objasnio je Đokić.
U današnje vreme kada se ponovo javljaju pokušaji istorijskog revizionizma i kada se ponovo bude snage koje neodoljivo podsećaju na fašizam sećanje na žrtve i borbu partizana za slobodu je izuzetno važno podsetio je Đokić.
- Mislili smo da se politika koja se javila kasnih tridesetih i četrdesetih godina prošlog veka nikada više neće ponoviti, ali se fašizam nažalost ponovo javlja. Zato je potrebno odgovoriti na to i mobilisati sve zdrave snage na ovim prostorima kako bi se tome oduprli – naglasio je Đokić.
Skupu se u ime Ruske Federacije obratio njen vojni ataše u Republici Hrvatskoj brigadni general Genadij Možaev.
- Danas želim da se prisetim naših zajedničkih heroja, čiji su hrabri postupci proterali neprijatelja s jugoslovenskog tla i porazili fašizam u Evropi. Sećajući se ovih junačkih dela želim da naglasim važnost očuvanja istorijskog pamćenja među našim narodima i upozoriti na pokušaje prekrajanja istorije. Važno je suprotstaviti se pojavama neonacizma koje su u evropskim zemljama u zadnje vreme dobile na zamahu i zaštititi mlađu generaciju od negativnih uticaja takozvanih stručnjaka i pseudoanalitičara koji iskrivljavaju činjenice i suštinu istorijskih događaja iz Drugog svetskog rata. Izražavam zahvalnost članovima Zajednice antifašističkih boraca i antifašista grada Vukovara za jačanje antifašističkih tradicija i poštovanje sećanja na sve one koji su dali svoje živote u borbi za oslobođenje čovečanstva od fašističke kuge i nadam se nastavku naše saradnje na očuvanju sećanja na pale branitelje Crvene armije i Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije – rekao je Možajev završivši svoj govor tradicionalnim povikom antifašista „Smrt fašizmu – sloboda narodu!“

Nakon kraćeg programa koji su pripremili učenici vukovarske gimnazije i profesorka Ljiljana Bajac Nikolić položeni su venci, a program je nastavljen u Vukovaru polaganjem venaca na spomen kosturnici borcima Crvene armije, 5. vojvođanske udarne brigade i žrtvama ustaškog terora na Dudiku. Simboličnim spuštanjem venca u Dunav program obeležavanja desanta je završen.
Pored članova antifašističkih udruženja iz Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije programu su prisustvovala i udruženja iz Srbije i Bosne i Hercegovine, predstavnici Generalnog konzulata Republike Srbije u Vukovaru, ZVO-a, SDSS-a, DSS-a i srpskih manjinskih veća.
*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Tu gdje živimo“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.