Digitalna granica: Hrvatska počela skeniranje putnika izvan Šengena

Umesto pečata – biometrija i digitalni dosijei. U nedelju 12. oktobra, na graničnim prelazima Republike Hrvatske sa primenom je započeo novi sistem kontrole koji se odnosi na državljane izvan šengenskog prostora.

Srbi Hr 15.10.2025.

FOTO: PU Vukovarsko-Sremska

Reč je Sistemu ulaska/izlaska (EES) Evropske unije, koji digitalno beleži podatke o prelasku granica državljana tzv. trećih zemalja te zamenjuje dosadašnje pasoše sa pečatima. Prema službenim podacima EES elektronski evidentira vreme i mesto ulaska i izlaska putnika s odobrenjem za kratkotrajni boravak, izračunava preostalo dopušteno vreme boravka te prikuplja biometrijske podatke: fotografiju lica i otiske četiri prsta desne ruke. Kako se navodi deca mlađa od 12 godina izuzeta su od uzimanja otisaka prstiju. Treba znati i kako će se pri sledećim dolascima identitet potvrđivati poređenjem postojeće fotografije iz sistema sa slikom s putne isprave, čime se ubrzava kontrola. Iz MUP-a RH najavljuju kako će se sistem primenjivati na svim međunarodnim graničnim prelazima, uključujući one koji su privremeno određeni za međunarodni promet prema sporazumu s BiH.

- Novi sistem predviđa obavezno uzimanje biometrijskih podataka, skeniranje otiska četiri prsta desne ruke i snimanje lica, uz tačan unos ličnih podataka pri prvom ulasku u Šengen. Ti će podaci vredeti tri godine, a probno razdoblje trajaće do 10. aprila iduće godine. Ta se procedura odnosi na državljane trećih zemalja, odnosno na one koje nisu članice Evropske unije kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija, Albanija, ali i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je napustilo EU-a. Izuzetak su Hrvati koji imaju prebivalište u BiH za koje se dosadašnja pravila ne menjaju - navode iz MUP-a RH.

Gužvi zasada nema, ali prava proba stiže pred praznike

Dodaju i kako uvođenje novog sistema kontrole na graničnim prelazima s državama koje nisu članice EU nije nikakav hir Hrvatske nego da se radi o odluci EU koja se kao takva mora poštovati. Isto tako najavljuju da s obzirom na primenu novog sistema mogu se očekivati gužve na granicama sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom. Prvi dan primene novog sistema pokazao je kako se nisu stvarale velike gužve te da je celi proces kontrole trajao prilično brzo. Naime, za svakog putnika koji se prijavljivao trebalo je po nekoliko minuta da prođe celi postupak tako da se nisu stvarale gužve.

- Nije bilo ništa posebno. Išlo je dosta brzo, ali treba znati i da trenutno nije sezona godišnjih odmora ili nekih velikih praznika kada se stvaraju velike gužve. Pravi test će biti krajem godine, pred Božić i Novu godinu, kada će na godišnje odmore krenuti na desetine hiljada građana država koje nisu članice EU. Policajci su bili ljubazni i sve što sam morao napraviti trajalo je možda 2-3 minuta. Rečeno mi je da ubuduće više neću morati prolaziti celi taj proces nego da će mi na granici samo skenirati lice i da ću odmah moći preći granicu - kaže Jovica V. iz Bačke Palanke.

Dodao je i kako je pratio medije i samim tim znao da se uvodi taj sistem kontrole te da je upravo zato išao prvi dan preko granice da sve prođe pre velikih gužvi. Međutim, nisu svi građani baš oduševljeni ovim novim sistemom kontrole tako da su se od strane građana koji su prolazili kontrolu, a onda i državnu granicu, mogle čuti i reči kako je sve to nepotrebno te pravi svima probleme.

- Ne vidim nikakvu svrhu tome. Umesto da se pojednostavljuje cela priča da sve ide puno brže prave se dodatni problemi. Proverava nas se kao da smo nekakvi teroristi. Ne znam šta reći na sve ovo jer mislim kako ovoga nema nigde i jako bih voleo znati koji je cilj svega toga. Je li neko razmišljao kakve će ovde gužve biti pred Novu godinu i leti u vreme godišnjih odmora. Najgore mi je šta radi posla i porodice moram ići preko granice i prinuđen sam sve to prolaziti, ali najradije nikad više ne bih prešao državnu granicu i sve te nepotrebne kontrole. Osećao sam se strašno neugodno prilikom cele te kontrole, slikanja, davanja otisaka i svega drugog. Jedino pozitivno je to šta je policija bila korektna i ljubazna - rekao nam je Radovan I. koji dolazi iz Novog Sada.

Kako god iz MUP-a dalje pojašnjavaju kako će voditelj smene na graničnom prelazu određivati u kojem će se terminu primenjivati uredba o kontroli granice što će zavisiti od okolnosti na samom prelazu, poput gužvi i slično. Upravo zato je voditeljima smena dato da sami određuju termine jer najbolje znaju kada su najveće gužve na prelazima. Taj će se dnevni vremenski rok primene povećavati tako da će se od oktobra novi sistem primenjivati po nekoliko sati dnevno da bi se od 10. aprila iduće godine uredba primenjivati stalno. Do tada se već očekuje da će se prikupiti dosijei većeg broja osoba koji prelaze granicu u Hrvatskoj.

MUP najavljuje poseban program za građane koji često prelaze granicu

Govoreći o novom sistemu kontrole Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog direktora policije i načelnik Uprave za granicu, rekao je kako su očekivanja MUP-a RH potpuno ispunjena te da je samo za dva sata jedne smene kreirano čak 4657 dosijea te da se sistem kontrole primenjuje na 77 graničnih prelaza.

- Podaci se u sistemu čuvaju tri godine, a ako neko u međuvremenu promeni dokumente neće se događati ništa. Naime, biometrija je jednaka kao i u promenjenim dokumentima. U tom slučaju će se dosije ispravljati. U nekim posebnim slučajevima, ako dođe do prekoračenja boravka čuvaće se i duže od tri godine. Isto tako osigurana je maksimalna zaštita podataka, a čuvaju se na evropskim serverima kojima je pristup ograničen - rekao je Ničeno.

Dalje je pojasnio kako će policajcima sada biti lakše da izbroje poštuje li neka osoba rok od maksimalno 90 dana boravka unutar nekog šestomesečnog perioda. Prema njegovim rečima svi državljani trećih zemalja koji su izuzeti od viza, smeju da borave na području šengenskog prostora 90 dana u bilo kojih 180 dana. Ovaj sistem automatski skenira isprave i tačno se vidi koliko je dana osoba iskoristila tako da ako neko prekorači taj rok odbiće mu se ulazak u Hrvatsku ili će se doneti odgovarajuće rešenje o povratku u njegovu zemlju.

Ono što je pozitivno je najava Ničena da će se za građane koji često prolaze granicu izraditi program olakšica o čemu će javnost naknadno biti obaveštena i upoznata. Na kraju treba napomenuti i kako ova nova uredba i novi sistem kontrole na granicama neće posebno uticati na građane Hrvatske srpske nacionalnosti koji žive u Srbiji. Naime, oni većinom imaju i hrvatske dokumente tako da će moći normalno prolaziti, ali će zato pogoditi građane Srbije koji će morati prolaziti celu tu proceduru.