Garant mira

Trideseta godišnjica od potpisivanja Erdutskog sporazuma.

Srđan Sekulić 12.11.2025.

U senci mnogobrojnih nemilih scena širom Hrvatske i povećanog ekstremizma prema svemu što je srpsko biće obeležen tridesetogodišnji jubilej od potpisivanja Erdutskog sporazuma.

Erdutski sporazum bio je uvod u mirno rešavanja sukoba na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema nakon četiri ratne godine te vojnih akcija Bljesak i Oluja nakon kojih je više od 250 000 Srba napustilo svoja vekovna ognjišta. Nakon potpisivanja ovog sporazuma krenuo je proces mirne reintegracije i koliko-toliko normalizacije života.

Erdutski sporazum je potpisan 12. novembra 1995. godine kao insistiranje međunarodne zajednice za mirnim rešavanjem sukoba. Potpisan je u senci Dejtonskog sporazuma čija se konferencija održala u periodu od 1. do 21. novembra 1995. godine i kojim je završen ratni sukob u Bosni i Hercegovini.

Prvi sastanak između srpske i hrvatske strane održan je baš u Erdutu, nepuna dva meseca nakon Oluje, odnosno 3. oktobra 1995. godine. tada su se obe strane dogovorile samo u jednom, a to je da će započeti mirovne pregovore. Srpsku delegaciju tada su predstavljali šef pregovaračkog tima Sremsko-baranjske oblasti Milan Milanović, predsednik Saveta SBO Slavko Dokmanović, zatim Goran Hadžić, Ilija Kojić i general-major Dušan Lončar, dok su sa hrvatske strane bili prisutni Hrvoje Šarinić, general-bojnik Đuro Dečak i Branimir Glavaš. Sastankom je predsedavao kopredsednik međunarodne koferencije za prethodnu Jugoslaviju Torvald Stoltenberg te američki ambasador u Hrvatskoj Piter Galbrajt.

Sledeći sastanak dogovoren je šest dana kasnije u Zagrebu, ali po pisanju tadašnjih Vukovarskih novina do njega nije ni došlo iako je srpska delegacija otputovala u Zagreb. Vrlo brzo, krajem oktobra, održana su još dva sastanka u Osijeku i Erdutu, a s početkom pregovora u Dejtonu ubrzalo se i s potpisivanjem sporazuma. Na taj način je u Erdutu 12. novembra u 13 časova i 40 minuta šef pregovaračkog tima Sremsko-baranjske oblasti Milan Milanović potpisao Erdutski sporazum, a uz njega sporazum su potpisali i Stoltenberg i Galbrajt, dok je istog dana sporazum potpisala i hrvatska strana, a potpisnik je bio Hrvoje Šarinić.

14 tačaka sporazuma

Sam dokument sadržavao je 14 tačaka, a ukratko ključne tačke ovog sporazuma su: dve godine privremene uprave UN-a, osnivanje prelazne uprave, osnivanje i obuka privremenih policijskih snaga slobodni demokratski izbori, povratak izbeglica i raseljenih lica, povratak imovine i odšteta za istu, poštovanje ljudskih prava uz monitoring zainteresovanih zemalja i organizacija, saradnja Vlade Hrvatske sa prelaznom upravom i međunarodnim snagama, slanje međunarodnih snaga kao garanta mira.

Sastanci sa predstavnicima međunarodnih organizacija nastavljeni su i nakon potpisivanja sporazuma, a svaka strana je insistirala na nekim svojim pitanjima. Ubrzo su usledili daljnji procesi koji su postepeno doveli i do procesa danas poznatijeg kao mirna reintegracija. Daljnji pregovori, sastanci i dogovori često su praćeni i uz brojne incidente, veće ili manje prirode.

Nakon održanih lokalnih izbora 1997. godine u maju te godine osnovano je i Zajedničko veće opština čime je ispoštovana 12. tačka Erdutskog sporazuma u kojoj se, između ostalog, navodi da će prelazna uprava obezbediti pravo srpskoj zajednici da imenuje Zajedničko veće opština.

Na obeležavanju petnaeste godišnjice od potpisivanja ovog sporazuma tadašnji američki ambasador u Hrvatskoj u Dalju je izjavio: „Stvarni uspeh zavisio je o tome hoće li Hrvatska biti uskogrudna nacionalistička zemlja ili savremena evropska zemlja sa kulturom tolerancije za sve nacije. U trenutku kad se potpisivao sporazum to nismo znali, 15 godina posle sve je potpuno jasno, Hrvatska je moderna evropska zemlja.“

S razlogom se pitamo da li se ove Galbrajtove reči mogu primeniti i na tridesetu godinu od potpisivanja sporazuma koji je doneo mir na ove prostore, ali ne i toleranciju u punom smislu te reči.

*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Tu gdje živimo“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.