Mačkare u Dalju – tradicija kojoj ne daju da nestane
Svake godine poslednjeg dana pred početak vaskršnjeg posta pravoslavni vernici održavaju Bele ili Velike poklade, odnosno mačkare. Dalj je po svojim mačkarama nekada bio nadaleko poznat, a njegovi stanovnici trude se da ga održe u životu.
Za mačkare ili Bele poklade Dalj se nekada pripremao mesecima unapred. Smišljali su se skečevi, kostimi, šale i dosetke, za taj dan se prosto živelo i svi su s nestrpljenjem iščekivali da vide šta su lokalne šaljivdžije smislile da ih nasmeju. Vremenom je sve nekako utihnulo, čuvene seoske šaljivdžije Bato i Milovan Ćurčić odavno nastupaju negde na nebeskim pozornicama, naroda je sve manje, sve manje je i mladih, ali običaj još uvek traje, još uvek tinja iskrica u nadi da će se jednoga dana sve opet pretvoriti u veliki plamen. Jedan od onih koji tu iskricu neprestano potpiruju je i Dragoljub Ocić Truljo koji je sa pomenutim dvojcem svojevremeno žario i palio na daljskim mačkarama.
- Tu smo kao organizatori mi koji smo preostali od nekadašnje glumačke sekcije KUD-a Branko Radičević, a imam tu sa sobom i malog Guldina Sinišu i mlađu ekipu iz Mesnog odbora tako da pokušavam da prenesem pelcer na te mlađe, da se to nastavi kao tradicija. U ovom poslu sam već 49 godina, odnosno od 1975. godine – kaže Dragoljub Ocić, najuporniji daljski mačkaroš.
Teško je nadmašiti pa čak i približno napraviti atmosferu kakve se daljske mačkare imale tih sedamdesetih godina prošlog veka, omladine je malo, a i ono što je ima teško je animirati i zainteresovati za ovaj vid zabave. Broj posetilaca ipak nikada nije doveden u pitanje, ali organizatori se trude da okupe i što više učesnika.
- Nekada su se mačkare održavale na daljskim ulicama, a ne u domu. U Dom kulture preneli su ga oni stariji koji su uglavnom bili članovi KUD-a i dramske sekcije kojoj sam i sam nekada pripadao. To se tada uvuklo u Dom i takva tradicija je ostala do danas, mada bih ja više voleo da mi to napravimo na ulici jer to bi u stvari bila prava tradicija daljskih mačkara, ali dobro, ni ovo nije loše. Ovaj dom, ova sala u kojoj razgovaramo, nekada je primala i po sedam stotina ljudi, a bilo je i onih koji nisu mogli da uđu jer nije bilo mesta. To je bio događaj broj jedan u celoj godini, a tome su pre svega doprineli ljudi koji su, istina, bili glumački amateri, ali veoma nadareni i voleli su tu vrstu zezanja i svi su bili nabrijani da se u selu nešto događa po pitanju glume i muzike. Nekada su mačkare trajale i dva dana. Ta tradicija je ostala i iako svake godine kažem kako više neću, mator sam, ali kada to dođe u meni prorade nekakvi pundravci i jednostavno moram – priča oduševljeno Ocić.

Jadan od onih koji pamte kako su se daljske mačkare ranije održavale je i Siniša Ilinčić koji je Dragoljubu Ociću bio desna ruka u pripremi ovogodišnjeg programa.
- To je jedna tradicija i uvek je u Dalju to bilo nešto posebno. Već tridesetak godina u svemu tome učestvujem na razne načine. Ovog puta sam jedan od organizatora. Istina, ranije je bilo i mnogo više maski i naroda, ali eto, mi se trudimo da tu tradiciju održimo zbog našeg naroda i meštana koji to veoma cene. Trudimo se da u sve uključimo i decu iz osnovne škole i vrtića. Trudili smo se da pored maski tu bude i raznih drugih dešavanja, da se okupljena publika koja je i ovog puta došla u velikom broju dobro zabavi – rekao je Ilinčić.
Pored učesnika pod maskama bilo je i zabavnih skečeva pa je jedna grupa daljskih omladinaca izvela parodiju na naš zdravstveni sistem. U tu svrhu organizovali su se kao ambulanta za akušerstvo i odglumili jedan vrlo čudan i neobičan porođaj. Deca osnovci odglumili su svatove, a program je upotpunjen nastupom plesne grupe Venera i daljskog SKUD-a Branko Radičević. Organizovana su i takmičenja u brzom ispijanju mleka i krunjenju kukuruza kao i potraga za zagonetnim predmetom.
Organizatori ovogodišnjih mačkara bili su pododbor SKD Prosvjeta iz Dalja i daljski Mesni odbor.
*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Tu gdje živimo“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.