Od kulture sećanja do darivanja knjiga
U Kulturno-naučnom centru „Milutin Milanković“ u Dalju 30. januara održano je predavanje o istoriji i kulturi sećanja.

O ovoj danas popularnoj temi, kako u užoj tako i u široj javnosti, govorio je direktor Arhiva Vojvodine iz Novog Sada Nebojša Kuzmanović.
- Kao direktor Arhiva Vojvodine profesionalno se bavim čuvanjem sećanja na postojanje ljudi na ovim prostorima, a i lično se ovim bavim već nekoliko decenija i kroz svoju struku sociologiju, istoriju, istoriju književnosti, tako da mi je to i posao i ljubav. Čovek od kada je sveta i veka ima potrebu da ovekoveči svoje postojanje za neka buduća vremena kako bi se ljudi sećali da su pre njih neki ljudi postojali – istakao je Kuzmanović na pomenutom predavanju.
Svedoci smo da danas u vreme opšteg tehnološkog napretka mnogi sebi dozvoljavaju da pričaju o prošlosti i istoriji uopšte, pozivaju se na određene izmišljene izvore ili ih sami kao takve stvaraju. To dovodi do opšteg društvenog problema i zloupotrebe istorije kao nauke.
- Poslednjih pedesetak godina u arheologiji, antropologiji pa i u recimo nekoj filozofiji, francuskoj postmodernoj, pojavljuju se teoretičari koji su počeli da pričaju o kulturama sećanja, nešto što je sad itekako popularno poslednjih godina i o čemu svi pričaju. To je pokušaj da se dozvoli svakoj individui da legitimno ima pravo da ispriča svoju kulturu sećanja o određenim događajima. Ovde nije problem ako se to odnosi na vašu ličnu ili porodičnu istoriju, problem je ako svi počnemo da različito tumačimo neke događaje koji su kroz istoriju bili kodifikovani kao opšte poznati i onda vam to omogućava da napravite neku reviziju prošlosti što može da ide u dobrom, ali i u lošem pravcu – naglašava Kuzmanović.
Arhivistika, izdavaštvo, izložbe...
Arhiv Vojvodine, pored svoje osnovne delatnosti, poslednjih godina profilisao se i na polju izdavaštva. Tako je unutar ove ustanove izdano nekoliko stotina naslova različitih autora iz različitih društvenih oblasti.

- Mi već nekoliko godina objavljujemo zanimljive knjige iz ovog korpusa ideja o kojima sam govorio. Prošle godine smo objavili 93 naslova, skoro svaki četvrti dan po jednu knjigu. To su knjige iz istorije, arhivistike, iz kulture u najširem smislu. Recimo, tu su sabrana dela Milorada Ekmečića, Dejana Medakovića i Matije Bećkovića kao i na desetine drugih pojedinačnih naslova. Naša ideja je da možemo da delimo i poklanjamo knjige ustanovama i organizacijama kako u Srbiji tako i u okruženju. Ova akcija se zove „Vreme darivanja“ i primila se svugde od Podgorice, Nikšića, Krke, Krupe, Rijeke, Zagreba, svih manastira u Vojvodini itd. To je naša misija i verujem da se to dobro primilo i raduje me, ne samo što to radimo, nego što to ima ko i da primi – zaključio je Kuzmanović.
U tom smislu navedenom predavanju prethodilo je upravo darivanje knjiga Kulturno-naučnom centru „Milutin Milanković“ u Dalju, knjiga koje su, između ostalog, posetioci ovog predavanja imali priliku i da pogledaju.
- Izuzetno mi je drago da nam je gost naš, uslovno rečeno, zemljak, Nebojša Kuzmanović koji je poklonio više od 150 knjiga za naš Kulturno-naučni centar s tim da ćemo mi deo tih knjiga distribuirati u biblioteke u Dalju i Bijelom Brdu, a jedan deo ćemo ostaviti u samom centru. Knjige su izuzetno vredne i zanimljive od kapitalnih dela srpskih akademika do istorijskih, kulturoloških i književnih tema – rekao je direktor KNC „Milutin Milanković“ Đorđe Nešić.
U nastavku programa zanimljivoj temi i predavanju Nebojše Kuzmanovića pridružili su se i brojni posetioci ovog programa svojim pitanjima i sugestijama.