Časopis koji čuva nacionalni identitet hrvatske zajednice u Srbiji

Kako smo mi medij koji se bavi vestima i dešavanjima iz života srpske zajednice iz Republike Hrvatske, razgovarali smo sa kolegama iz Subotice, koji se, s druge strane, dotiču života Hrvata u Srbiji. Nema mnogo hrvatskih medija u Srbiji, a Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ, čiji je osnivač Hrvatsko nacionalno vijeće, svakako spada u jedan od najrelevantnijih. Ovaj nedeljnik na kioske izlazi svakog petka, a štampa se na 52 stranice. Veoma je teško za sedam dana ispuniti toliki broj novinskih stranica pa se u ovom časopisu, osim tekstova vezanih za život Hrvata u Srbiji, odnosno pretežno Autonomnoj pokrajini Vojvodini, baziraju i na svakodnevne teme iz Srbije i Hrvatske.

Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ osnovana je 2002. godine odlukom Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine. U Republici Srbiji su dve godine kasnije doneti zakoni po kojima jedinice lokalne samouprave, pokrajinska i državna tela ne mogu biti osnivači i vlasnici medija pa su osnivačka prava ovog časopisa preneta na Hrvatsko nacionalno vijeće, ali je finansiranje ostalo u pokrajinskom budžetu. Pošto je prvi broj štampan 2003. godine, ove godine su proslavili 20 godina postojanja, a sredinom prošle godine izašao je jubilarni 1000. broj.

- Mi smo samo nastavak onoga što je postojalo od 1945. do 1956. godine. Posle Drugog svetskog rata osnovana je Hrvatska riječ u Subotici koja je prvo bila dnevni list pa je posle postala nedeljnik, a nakon toga je postao list Slobodna Vojvodina. Kasnije se ugasilo informisanje na hrvatskom jeziku, nastavljeno je na srpsko-hrvatskom. Nakon nekoliko decenija pauze, obnovljeni smo 2002. godine. Sada smo informativno-politički nedeljnik. Kod manjinskih medija uvek postoji dilema koliko ostati zatvoren van svoje zajednice, koliko prostora dati dešavanjima koji su van zajednice. Naravno, mi polazimo od toga da živimo u Srbiji i da sve ono što se dešava na političkom, društvenom i ekonomskom planu u Srbiji jeste nešto što dotiče i pripadnike naše zajednice i naše čitaoce. Pokušavamo napraviti ravnotežu da imamo teme koje se tiču i opštih stvari u Srbiji, odnose Srbije i Hrvatske, nekih tema koje su vezane za Hrvatsku, a tiču se i nas Hrvata u Srbiji, ali dobar deo novina zauzimaju teme koje se bave životom pripadnika hrvatske zajednice iz Srbije – kratko pojašnjava istorijat i strukturu Hrvatske riječi glavna i odgovorna urednica Zlata Vasiljević.

Osim o hrvatskoj zajednici, pišu i o aktuelnostima iz Srbije i Hrvatske

Pojasnila je Vasiljević pobliže i rubrike, kao i neke teme kojima se ovaj časopis najviše bavi. Novine počinju njenim uvodnikom koji se referiše na neku aktuelnu temu, odnosno rečju urednika ili nekog od novinara.

- U uvodniku se trudimo da pokažemo svoj stav prema nekoj pojavi, izjavi ili događaju. Zatim imamo nekoliko tematskih stranica gde se posvećujemo dešavanjima kao npr. deseta godišnjica ulaska Hrvatske u EU. Mi smo u proteklih 10 brojeva pisali o tome šta je Hrvatska time dobila kroz različite oblasti kao što je poljoprivreda, reforma javne uprave, sredstva koja su stigla na nivo županija i slično. Takođe, u narednim periodima govorićemo šta Srbija dobija iz fondova Evropske Unije. Uvek se trudimo da imamo teme koje ćemo objavljivati u više nastavaka kako bi bili sigurni da u narednim brojevima imamo nešto aktuelno. Značajna rubrika koja kod nas zauzima četiri stranice jesu intervjui u kojima govore osobe iz političkog, javnog, društvenog i kulturnog života Hrvatske i Srbije, ali i značajne osobe iz hrvatske zajednice. Rubrika Diljem Vojvodine zauzima šest stranica. Kroz različite tekstove, da li je to priča o zanimljivim pojedincima, komunalnim problemima, o dešavanjima, trudimo se pokriti prostor Vojvodine, pogotovo ona mesta u kojima je najbrojnija i dominantna hrvatska zajednica. U jednoj rubrici objavljujemo članke iz stare štampe, a zanimljiva je i rubrika Sačuvano od zaborava u kojoj pokušavamo da nađemo sagovornike koji govore o starim običajima, obrtima i načinu života – opisuje Zlata Vasiljević neke od rubrika časopisa.

U redakciji radi sedmoro stalno zaposlenih novinara, jedan fotoreporter, lektor koji je vanjski saradnik, dvoje ljudi zaduženih za prelom novina, i nekoliko vanjskih saradnika koji imaju potpisane ugovore, ali ne pišu u svakom broju. Uz novinare koji rade u sedištu u Subotici, postoji i stalna dopisnica iz Srema, dok teme iz Sombora i Podunavlja rade na daljinu.

- Ako imamo neko dešavanje u mestu koje je udaljeno dva časa vožnje od Subotice, znamo da možemo pozvati nekog od naših saradnika i da ga zamolimo da isprati događaj, pošalje izveštaj i fotografije. Imamo i saradnicu u Beogradu koji je značajan, ne samo zbog velikog broja Hrvata koji žive tamo, već i zato što je to administrativni centar države i tamo se dešavaju političke stvari koje su i nama važne za sadržaj u novinama – navodi Zlata Vasiljević.

Emituju svoju emisiju na Plavoj vinkovačkoj televiziji

Hrvatska riječ i Plava vinkovačka televizija sklopili su 2016. godine dogovor o saradnji. Tada je bio period privatizacije medija u Srbiji, prodani su lokalni mediji koji su do tada imali program na manjinskim jezicima, a novi vlasnici nisu za to imali komercijalni interes.

- U tom periodu je ugašeno informisanje na hrvatskom jeziku na Radio Subotici, a Subotica je ipak sa preko 10.000 Hrvata najznačajnije mesto u Srbiji u kojem živimo i nama je bilo važno da imamo informisanje na hrvatskom jeziku, a Vinkovačka televizija je pokazala spremnost za saradnju. Emisija Hrvatska rič iz Vojvodine počela je 2016. godine, prvo je trajala sat vremena. Oni su nam ustupili termin i jednom mesečno smo dovodili goste iz Vojvodine i pričali smo o onome što smo u tom momentu ocenili da je aktuelno. Sami smo birali teme, dovodili sagovornike, voditelji su bili novinari Hrvatske riječi, a Plava vinkovačka nam je ustupala termin. Kada je nastupila korona, otežan je prelazak granice, ali emisija nije ukinuta, već reprizirana. Prošle godine je Ministarstvo regionalnog razvoja Republike Hrvatske po prvi puta raspisalo konkurs za program prekogranične saradnje između Hrvatske i Srbije na koji smo se prijavili i dobili sredstva za realizaciju emisije. Snima se u studiju u Vinkovcima, a voditelji i gosti putuju iz Subotice. Program smo digli na veći nivo jer, osim gostovanja u studiju, imamo i priloge – priča Vasiljević o emisiji koju realizuje njena redakcija.

Kultura kao temelj za očuvanje nacionalnog identiteta

Kultura okuplja najveći broj pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji pa zato Hrvatska riječ na četiri stranice piše o ovoj temi. Nešto više o kulturnim aktivnostima Hrvata iz Srbije pričao je urednik kulturne rubrike Davor Bašić Palković.

- Najviše sam vezan za kulturu u svojem radu. Pratimo sva događanja vezana za pripadnike hrvatske zajednice, pretežno u Vojvodini, ali i u ostatku Srbije. U Beogradu postoje akteri kulturne scene, ali van Beograda jako slabo, pogotovo nisu organizovani u udruženja. Postoji beogradska fondacija Antun Gustav Matoš koja ima težinu, a i statutarno je više od udruženja građana. Postoji i hrvatsko udruženje Široko iz Niša. Ipak, fokus je u Vojvodini, gde postoji možda i više od 40 kulturnih udruženja koja se bave tradicionalnom kulturom, mahom folklorom, očuvanjem plesova i pesama, zatim tu automatski nekako ulazi i nošnja, a u novije vreme se više pažnje polaže u tradicionalne zanate. Manifestacija Dužijanca organizuje takmičenje risara, odnosno prikaza tradicije košenja žita, kao i takmičenje u pucanju bičevima – pojašnjava Bašić Palković stanje u kulturi hrvatskog naroda u Srbiji.

Osim tradicionalizmu, najmasovnijem segmentu kulture, Hrvati iz Srbije pridaju pažnju i drugim oblicima kulturnih dešavanja.

- Srećna okolnost u AP Vojvodini je to što je pre više od 10 godina doneta odluka da se osnuju zavodi za kulturu nacionalnih manjina pa je tako osnovan i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je centar u Subotici i to je jedina profesionalna kulturna ustanova hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Bavi se brojnim segmentima kulture, poput naučnih istraživanja, obrade podataka i izdavanja naučnih monografija i ostalih publikacija. Zavod ima veliki značaj u pokrivanju svih drugih segmenata koji nisu klasično „kudovski“. Rade i organizaciju i sistematizaciju scene kao na primer zajedničke izložbe nekoliko različitih akademskih slikara vojvođanskih Hrvata. Takođe, godišnje izdaju i oko 35 književnih naslova, pa se trude da u okviru manifestacije koja se zove Dani hrvatske knjige i riječi u Subotici prikažu književnu scenu. Uveli su nagrade za knjigu godine, najbolju knjigu pesama, najbolju knjigu u području nauke. Nama je zavod zlata vredan – poručuje Davor Bašić Palković.

Novinsko-izdavačku ustanovu Hrvatska riječ možete potražiti i na internet stranici http://www.hrvatskarijec.rs/