Glas sa granice – iskrena priča o Srbima u Hrvatskoj

U Kulturno-naučnom centru „Milutin Milanković” u Dalju 24. septembra predstavljena je nova knjiga Čedomira Višnjića „Glas sa granice” u kojoj je autor sabrao svoje tekstove objavljivane u brojnim časopisima čiji je bio urednik.

Glas sa granice Čedomir Višnjić
Đorđe Nešić. Čedomir Višnjić i Jaroslav Pecnik na promociji knjige "Glas sa granice" u Dalju

Nova knjiga Čedomira Višnjića „Glas sa granice” donosi pregled njegovih tekstova kao urednika izdanja SKD „Prosvjeta” nastalih tokom više od 25 godina rada. To je jedan zbir, odnosno izbor reakcija na važna kulturna pitanja i na neke istaknute stvaraoce među Srbima u Hrvatskoj. Ona je, na neki način i autorova duhovna biografija i priča o tome kako je on dolazio do svojih likova i tema koje je u njima obrađivao.

– Zamišljeno je da to bude prva iz čitave jedne serije knjiga o ljudima koji su se kao Srbi iz Hrvatske borili i živeli za kulturu svog naroda. Tokom tih, skoro pa trideset godina, bilo je i istaknutih ljudi i vrlo važnih tekstova i knjiga, bilo je čak i nekih uspeha, svakako i bolnih poraza, ali ja sam imao jak dojam da u svemu nedostaje iskrenih reči o položaju i sudbini našeg naroda, od Dalmacije pa sve do istočne Slavonije i zapadnog Srema sa svim razlikama koje su u to ugrađene. Naravno, primarno se u njoj govori o kraju koji zbirno nazivamo Lika, Kordun i Banija. Hteo sam da neko progovori ispred i u ime tih ljudi i to bez straha – objasnio je razloge za nastajanje ove knjige njen autor Čedomir Višnjić.

Autor koji otvoreno proziva zlo

Srbi u Hrvatskoj, objasnio je Višnjić, imaju veliki problem sa vlastitim identitetom koji je, zbog svega što im se dogodilo u prošlom veku ozbiljno uzdrman i zbog čega se teško odlučuju da u javnosti istupaju pod svojim nacionalnim imenom.

– Vremenom je ipak stvorena jedna grupa autora koja istupa i nastupa pod tim imenom i mi danas možemo reći da su naše knjige, naše izdavaštvo i ta mala grupa intelektualaca, koja govori na toj intelektualnoj javnoj sceni, na jedan dostojan način predstavlja Srbe iz Hrvatske. Međutim, u nekom normalnom životu i svetu, mi smo zaboravili da život ide i mimo tih strašnih, sudbinskih pitanja kao što su odnosi Srba i Hrvata i sl. Naši bi ljudi trebali da budu Srbi i u normalnom životu i to ne treba da predstavlja nikakav problem, sudbinski izbor, ili rizik za kuću, za dete, za ovo ili ono. To bi naprosto trebalo da bude tek tako, ali pošto to nije tako, onda mi moramo to prsimice isticati i o tome govoriti kako bismo stvorili neki prostor u kom će se i neki obični ljudi usuditi to reći – kaže Višnjić.

Pored samog autora o knjizi su govorili novinar, publicista i politički analitičar Jaroslav Pecnik kao i književnik Đorđe Nešić, autor predgovora.

– Čedomir Višnjić je vrlo korektan i vrlo otvoren kada piše, otvoreno gleda u oči svima, otvoreno proziva zlo. Na tom zlu ne insistira nego na njega upozorava i Hrvate i Srbe, jer su tema ove knjige odnosi između ta dva naroda. On ne traži krivca ni među jednima ni među drugima, i njegova osnovna teza je „sami smo si krivi za ono što nam se desilo”, nekada više jedni, a nekada drugi, jer se okvir koji smo za sebe stvorili, odnosno Jugoslavija, raspao. Za njom ne treba žaliti nego treba videti kako dalje, da li smo iz toga nešto naučili pa, ako više ne možemo zajedno, da vidimo kako da živimo u miru jedni pored drugih – rekao je Pecnik.

Iako je „Glas sa granice” knjiga koja tematizuje politiku u njoj ima i dosta izraženih književnih elemenata. Predstavljene su u njoj studije o određenim autorima, a i sam Višnjić u njoj opisuje vlastito detinjstvo i odrastanje. To je bio jedan od razloga zašto je predgovor za knjigu prepušten književniku Đorđu Nešiću.

– Za Srbe u Hrvatskoj Čedomir Višnjić je jedan veoma važan autor, jedan od dragocenih i vrednih autora koji tretira ovu problematiku i to pogotovo krizne godine kao što su Drugi svetski rat, doba Maspoka, perioda Golog otoka i Informbiroa koji je presudno uticao na sudbinu političkih prvaka, pa i Srba u Hrvatskoj i ovo savremeno doba koje je analizirao kroz uvodnike časopisa u kojima je bio urednik. On se kao autor veže za ljude o kojima piše i čini mi se da je to u istoriografiji jedna nova metoda. Raniji pristup bio je da se svemu pristupa hladno, samo dokumenti, a Višnjić ima jedan drugačiji pristup da se tema literarizuje i da se u tu priču uvlači i čitalac, a onda dokument služi pre kao nekakava okosnica, dok je suština sazdana oko tog dokumenta – objašnjava Nešić.

Knjiga je izašla u izdanju SKD „Prosvjeta” u tiražu od pet stotina primeraka, a pored nje Višnjić je do sada objavio i knjige „Kordunaški proces”, „Srbi u Hrvatskoj 1918-1941. Anotirana biografija”, „Partizansko letovanje – Hrvatska i Srbi” i „Vreme sporta i razonode”.

Predstavljanjem knjige Čedomira Višnjića započela je ovogodišnja književna manifestacija pod nazivom „Jesen u Erdabovu” u okviru koje će biti predstavljena i dva nova izdanja KNC „Milanković”. Radi se o knjizi „Ulica Milutina Milankovića” Srđana Orsića i monografiji o deset godina manifestacije pod nazivom „Milankovićevi ciklusi”. „Jesen u Erdabovu” je manifestacija posvećena književniku Đorđu Ociću po čijem izmišljenom toponimu, Erdabovu, je ona i nazvana.

*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Tu gdje živimo“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

Komentariši