Rekonstrukcija podataka o srpskom stanovništvu u Hrvatskoj od 18. do početka 20. veka
Značajni podaci o poreklu Srba sa područja Republike Hrvatske, realizacijom projekta Digitalizacija srpskih pravoslavnih crkvenih matica sada još dostupniji.

Projekat koji je zahtevao pre svega dosta uloženog vremena od strane njegovog autora Milenka Vojnovića, a čiji su idejni tvorci Spasoja Banac i Radomir Čvarković, sporo ali sigurno ide ka svom cilju i ispunjenju svrhe. Nakon gotovo jedne decenije može se skoro reći da je prepoznat od strane nekih zvaničnih i relevantnih institucija. Reč je o projektu koji uključuje pojednostavljivanje pretrage arhivske građe i podataka o poreklu Srba sa područja RH. U početnoj fazi realizacije, vođeni velikim entuzijazmom, začetnici projekta su imali nameru da učine lakše dostupnim podatke iz Matičnih knjiga koje obuhvataju period između 18. i 20. veka, a koje se u obliku mikrofilmova nalaze na američkoj stranici Mormonske crkve. Sa realizacijom Vojnović je krenuo 2016. godine, a prvi put je svoj rad predstavio naredne godine u Parohijskom domu u Dardi u saradnji sa Većem srpske nacionalne manjine Opštine Darda. Posetioci su tada mogli da se upoznaju sa projektom „Crkvene matice Srpske pravoslavne parohije Darda“. Prema rečima Vojnovića, nije mu bilo teško sve to realizovati samostalno bez finansijske podrške, istakavši kako je želja da učini nešto korisno za srpski narod u Hrvatskoj, nadjačala želju za bilo kojom vrstom materijalne dobiti.
- S obzirom da je početna ideja naišla na dobar odjek i veliku zainteresovanost Dardađana, rodila se dalje ideja da bi se projekat mogao proširiti na Eparhiju osečkopoljsku i baranjsku. Uvidevši iz prethodno odrađenog posla, koliko truda je potrebno da se to realizuje, tražio sam da nam se pomogne i predložio da mi se neko priključi. Međutim tada nismo naišli na konkretnu pomoć i podršku obaveštenih ljudi. Iako su svi iskazivali oduševljenje učinjenim i najavljivanim poslom, nije bilo mnogo zainteresovanih da pomognu u radu jer nije bilo ni onih koji će to da finansiraju - ispričao nam je Vojnović.
S obzirom da je shvatio da je ostao sam u tom poslu, naredne tri godine Vojnović je bio obeshrabljen sve do 2021. kada je ponovo počeo sa radom, iskoristivši slobodno vreme tokom pandemije.
- Kada sam završio sa podacima Eparhije osečkopoljske i baranjske došao sam na ideju da bi, s obzirom na ogromnu datoteku, projekat bilo dobro prezenovati putem internet stranice na drugačiji i lakši način. To sam učinio samostalno i zakupio sam domenu crkvenematice.com.hr. Smestio sam sve prikupljene već postojeće podatke tamo, grafički ih uredio i sistematizovao i učinio dostupnim na ćirilici. Nisam hteo da stanem na tome, nastavio sam da prikupljam arhivsku građu i sa područja ostalih parohija, kako bi na adekvatan način pokazao da su Srbi postojali davno i još postoje na ovom području. Cilj mi je bio da dam doprinos kako bi očuvali trag o nama samima. To je bila moja osnovna vodilja - poručio je autor projekta.
Vojnović je do sada održao ukupno tri prezentacije. Pored Darde, pod pokroviteljstvom osječkog pododbora SKD Prosvjeta zainteresovanima je predstavio projekat i u Osijeku, a kasnije se organizaciji pridružilo i SKD Prosvjeta Beli Manastir kako bi se treća prezentacija održala i u tom mestu.