Model planete Mars postavljen na šetalište pored Dunava
Milankovićevi ciklusi, 16. po redu, održani su u Dalju u naučnikovoj rodnoj kući 28. maja, a ovaj kulturno-naučni skup okupio je do sada najveći broj posetilaca.

Milankovićevi ciklusi i ove godine su u Dalju okupili veliki broj naučnih i kulturnih radnika i posetilaca na programu kojim je osim proslavljanja Milankovićevog naučnog dela obeležen i naučnikov 144. rođendan. Ove godine njegova rodna kuća i naučni centar bogatiji su za tri eksponata na stalnoj postavci izložbe u Planetariju koji nosi Milankovićevo ime.
- Uvek se nekako desi da se ova naša centralna manifestacija tematski sama od sebe otvori. Tokom svake godine gledamo da uradimo neki novi model, a ove godine je to Mars pa je i ceo program posvećen priči o ovoj planeti. Teme nam se svake godine zavisno od pripreme modela same otvaraju, tako nam nagodinu sledi priča o Zemlji jer je na redu izrada modela naše planete, a tu su i naši stalni kulturni sadržaji. Zbog svega što se dešavalo proteklih godina vidljivo je da su ljudi željni programa i okupljanja što mi je veoma drago jer vidim da je puno ljudi došlo sa raznih strana, a to je dobro za afirmaciju rada kulturnog centra i svih saradnika koji taj rad unapređuju – rekao je domaćin ovog skupa direktor Kulturno-naučnog centra „Milutin Milanković“ Đorđe Nešić.
Program je započeo u tzv. Svemirskoj sobi gde je najpre predstavljen model zvezdanog neba sa Mlečnim putem u pozadini i sazvežđima vezanim za precesiju, meteorima i pulsarom, koji je izradio Stanislav Mihić iz Dalja, a nakon toga i trodimenzionalni model dnevnog i godišnjeg osunčavanja Zemlje koji je izradio prof. dr Aleksandar Petrović iz Beograda.
- Napravili smo trodimenzionalni model dnevnog osunčavanja naše planete dat u vremenskom rasponu od godinu dana prema određenim geografskim širinama. To možemo da zamislimo kao neku vrstu prostorno vremenske mrežice na koju su nanesene vrednosti osunčavanja za jednu tačku u jednom danu i onda poredane u 365 dana koliko traje godina. Ovaj model smo izradili zato što nam on daje jednu radost saznanja da se mi nalazimo u središtu događaja i da nismo izgubljeni na periferiji kosmosa koji se naduvava već 15 milijardi godina. Današnja inflatorna teorija koja mnogo više podseća na ekonomiju nego na kosmologiju ima neka svoja ograničenja i kao da Milanković i tu ima neki izlaz i svoj pogled na stvari koji mi treba da sledimo. Dakle, mi uopšte nismo izgubljeni u svemiru, nego naprotiv, nalazimo se u samom središtu zbivanja i to ovde u Milankovićevom dvorištu da bismo to potvrdili – rekao je, između ostalog, poetski raspoložen profesor Petrović.

Aleksandar Petrović
Program se potom preselio u salu kulturno-naučnog centra gde su posetiocima predstavljena dva projekta u kojima je Centar partner, a koji treba da doprinesu podizanju kvaliteta rada centra i popularizaciji dela Milutina Milankovića među decom školskog uzrasta. Radi se o projektima KOZMO i RaSTEMo koji su predstavili Siniša Bulajić i Maja Lazić. Potom se okupljenima obratio akademik Slobodan B. Marković, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu koji je ovogodišnji dobitnik pokrajinskog priznanja „Milutin Milanković" za 2022. godinu koju u oblasti nauke dodeljuje AP Vojvodine.
- Milankovićeva teorija bila je toliko napredna da je nama danas to još uvek avangardna stvar. Pretpostavljam da bi Milanković bio srećan da zna da je daljsko ili erdutsko brdo u stvari zapis njegovih paleoklimatskih ciklusa u mestu gde je odrastao, pored Dunava. Tako da možete samo da zamislite koliko mi znači nagrada koja nosi ime mog naučnog idola – rekao je u svom obraćanju akademik Slobodan Marković.
Predavanje o Marsu održao je stalni gost u Kulturno-naučnom centru astronom Dalibor Mesarić.
- Pokušao sam da ovo predavanje izgleda malo drugačije od onog koje sam o ovoj planeti održao pre nekoliko godina. Ove godine govorio sam o novim načinima istraživanja Marsa jer on se više ne istražuje teleskopima. Sad se šalju sonde, spuštaju se roveri koji buše površinu, sakupljaju materijal, snimaju sve u cilju traženja nekih ostataka eventualnog života iz ranijeg razdoblja. Sve su to pripreme za dolazak čoveka na ovu planetu – objasnio je Mesarić.
Najsvečaniji deo programa bilo je otkrivanje modela planete Mars koji je postavljen na šetalištu pored Dunava u neposrednoj blizini dvorišta Milankovićeve kuće. Model su zajedno otvorili načelnik opštine Erdut Jugoslav Vesić i akademik Slobodan B. Marković.
Program je završen polusatnim koncertom osječke sopranistkinje Tamare Šarlije koju je na klavinovi pratila Vlatka Peko Fureš, i beogradske mecosopranistkinje Tanje Obrenović, koju je pratila kompozitorka Vera Milanković.