Predstavljena knjiga o srpskim kolonističkim naseljima u Baranji

Belomanastirski pododbor SKD „Prosvjeta” organizovao je 11. februara predstavljanje knjige dr Milana Micića o kolonističkim naseljima u Baranji.

Slavko Bubalo 13.02.2025.

Promocija knjige dr Milana Micića „Kolonistička naselja u Baranji između 1921. i 1941.” izazvala je veliko interesovanje belomanastirske publike kojoj je tema optacije i kolonizacije veoma bliska jer su i mnogi od njih potomci optanata koji su u Baranju došli iz mađarskog dela ovog regiona.

Ovo je treća knjiga dr Milana Micića na temu kolonističkih naselja, a u njima je obradio njih 55. U knjigama piše o njihovom formiranju, nastanku i toku života sve do 1941. godine. Sve to je deo njegovog naučno-istraživačkog rada u kom je ova tema, zajedno sa dobrovoljačkim pokretom srpske vojske u Prvom svetskom ratu, primarna.

- Na teritoriji Kraljevine Jugoslavije formirano je 200 naselja na području Slavonije, Srema, Baranje, Bačke i Banata. Oni su imali ulogu zaštite granica jugoslovenske države prema Rumuniji i pogotovo prema Mađarskoj i promenu etničke strukture u korist južnoslovenskih naroda tamo gde ta ravnoteža nije postojala. Na teritoriji Baranje formirano je sedam kolonija, a među njima i ove o kojima smo večeras govorili, odnosno Novo Nevesinje, Majške Međe, Uglješ, Švajcarnica, Zornice, Krčevina i Đurđevo Polje gde je naseljeno oko 2000 ljudi. To su uglavnom bili srpski optanti iz mađarskog dela Baranje koji su na ovaj prostor došli kao izbeglice 20. i 21. avgusta 1921. godine, a potom u procesu optacije od 1923. do 1931. godine – objašnjava autor knjige Milan Micić.

U Baranji postoji gusto naseljena optantska populacija i nigde, kao što je to slučaj sa Belim Manastirom, se ne čuva sećanje na optaciju i optante.

- Optanti su bili raseljavani i naseljavani u kolonije u Bačkoj, Banatu i Sremu, a imamo ih i u Vukovaru i njegovoj okolini, ali nigde njihova koncentracija nije takva kao što je na prostoru Baranje i može se reći da je Beli Manastir jedan poseban centar za istraživanje ove istorijske teme jer nigde nema veće zainteresovanosti za optantsko pitanje nego što je upravo ovde u Belom Manastiru, odnosno u Baranji uopšte – ističe Micić.

Temelj za nastanak ove knjige je bogata arhivska građa koja se čuva u Arhivu Vojvodine, koja je veoma dragocena i koja može da prezentuje proces kolonizacije, a u ovoj knjizi je obrađena i jedna kolonija u Zapadnom Sremu, a reč je o koloniji Đeletovci.

- Prostor Baranje je tokom Drugog svetskog rata pripao Mađarskoj, deo stanovništva je proteran, a deo je ostao. Tamo gde je bila mađarska okupacija vredelo je pravilo da ko je doseljen posle 31. oktobra 1918. dok je postojala austrougarska država da to stanovništvo proteraju, jer se radilo o ljudima dinarskog porekla, solunskim dobrovoljcima koji su bili proterivani kako sa područja NDH tako i sa prostora mađarske okupacione zone – rekao je Micić.

Pored autora o knjizi je govorio i istoričar dr Aleksandar Horvat kustos Muzeja Vojvodine.

- Stanovništvo Baranje je veoma zainteresovano za temu kolonizacije, a pogotovo za temu optacije pošto u Belom Manastiru postoji i udruženje optanata, odnosno njihovih potomaka, tako da je ovde oduvek postojao izraženi interes i za temu kolonizacije nakon Prvog svetskog rata i za temu kolonizacije posle njega, a naročito za temu optiranja srpskog stanovništva iz Baranje, tako da je moje iskustvo da stanovnici Belog Manastira u velikom broju dolaze i prate ovu vrstu događaja i zanima ih ova vrsta publikacija. Kada je reč o potomcima optanata čini mi se da je Baranja jedan centar i da je ljudima u odnosu na neke druge krajeve i Srbije i Hrvatske posebno stalo do njihovih predaka koji su bili optanti. Čitajući ovu knjigu ljudi mogu da saznaju veoma zanimljive podatke o svakodnevnom životu kolonista, o nacionalnim tenzijama i sukobima sa pripadnicima drugih nacionalnih zajednica, kao i osnovne podatke, kada su, kako i pod kojim okolnostima te kolonije u Baranji tokom dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka nastajale – rekao je Aleksandar Horvat, a da su Belomanstirci zaista zainteresovani za ovu temu posvedočila je i puna sala Etnološkog centra baranjske baštine u kojoj je promocija Micićeve knjige održana.

Milan Micić je autor više od 40 knjiga iz istoriografije, istorijske esejistike, dokumentarne proze, kratke proze i poezije. Istoriografske teme su mu srpski dobrovoljački pokret u Prvom svetskom ratu, kolonizacija Vojvodine u 20. veku, Srbi u Mađarskoj u 20. veku, istorija Banata i odnos književnog i istorijskog u srpskoj književnosti druge polovine 19. i prve polovine 20. veka. Trenutno obavlja funkciju generalnog sekretara Matice srpske.