Srbi iz Hrvatske sakupili potpise za ravnopravne evropske regione

Nova inicijativa za jednakost u Evropskoj uniji pokrenuta je i ove godine pod nazivom „Koheziona politika za jednakost regiona i održivost regionalnih kultura“.

manjinska inicijativa

Cilj ove inicijative je da se od Evropske unije traži politika koja će uvažavati regionalne i nacionalne posebnosti kao i donošenje zakona koji će to omogućavati. Kada je Hrvatska u pitanju sama inicijativa je važna za istorijske regione koji su bili naseljeni, ili su to još uvek, nacionalnim manjinama, posebno onih krajeva koji su pogođeni ratom devedesetih godina prošlog veka.

Koordinator ove inicijative u Hrvatskoj bilo je Srpsko narodno veće iz Zagreba, a provedena je u više evropskih država.

– Inicijativu su pokrenuli Sekelji, pripadnici mađarske nacionalne manjine u Rumuniji, dok su i u ostalim EU zemljama nosioci takođe iz redova mađarske nacionalne manjine. Inicijativa je pokrenuta u cilju olakšavanja pristupa manjinskim regionima do EU fondova. Finansijska nezavisnost znači veću samostalnost u internim odlukama i načinu trošenja novca. Razvoj infrastrukture, škola i lokalnog preduzetništva te smanjenje stope migracija na kraju vodi ka očuvanju etničkih, jezičkih i kulturnih karakteristika – istakla je koordinatorka ove akcije ispred SNV-a Emina Đurašević.

Potpisi su se prikupljali putem papirnih obrazaca, jer se to po iskustvu pokazalo kao najefektivniji način, ali su na kraju svi potpisi unešeni u onlajn sistem. Na području Hrvatske bilo je ukupno oko 130 aktivista i na ovaj način prikupljeno je oko 13.500 potpisa. Najveći broj potpisa skupljen je u Vukovars-sremskoj županiji.

– Mi smo sa ogranizacijom prikupljanja potpisa krenuli sredinom oktobra, a s obzirom na to da je rok za predaju potpisa bio 7. novembar nismo baš imali mnogo vremena na raspolaganju. Pored imena i prezimena svaka osoba morala je dati i svoju adresu prebivališta, državljanstvo, OIB kao i lični potpis. Za to vreme predali smo 5.907 potpisa što je veoma uspešno jer je kvota za celu Hrvatsku bila 8.250 potpisa i sa ovim potpisima smo se značajno približili toj kvoti. Ako uporedimo prošlu akciju uspeli smo ovaj put da prikupimo više potpisa tako da smo veoma zadovoljni pogotovo ako uzmemo u obzir, kako smanjen broj stanovništva, tako i trenutnu epidemiološku situaciju – navodi sekretar Veća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije Dušan Latas.

Samo Srbi uključeni u prikupljanje potpisa

Na teritoriji Vukovara prikupljeno je 1.700 potpisa, a sa većim brojem potpisa tu je i opština Borovo sa 1.400 potpisa. Popisivači su bili iz svih mesta i lokalnih samouprava gde postoje srpska manjinska veća ili njihovi predstavnici pa su tako potpisi dolazili i iz sredina kao što su Lovas, Čakovci, Orolik, Sremske Laze, Mirkovci i druga mesta.

– Ukupno je bilo uključeno 45 osoba na teritoriji naše županije koji su prošli kratku obuku, kontaktirali smo sva naša manjinska veća, a značajnu pomoć dali su nam i predstavnici udruženja antifašista, kulturnih društava, udruženja penzinera i drugi – ističe Latas.

Pored Vukovarsko-sremske županije značajan broj potpisa prikupljen je i u Sisačko-moslovačkoj, oko 1700, te oko hiljadu potpisa u Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji.

– Brisel je sada dužan da pristupi tom pitanju, ali izmena zakona ne događa se automatski. Duga zakonodavna procedura dovešće, između ostalog, da manjinske zajednice koje žive u EU postanu jednako bitne i neophodne kao i većinske nacije – objasnila je Đurašević šta nas očekuje nakon predaje potpisa.

Iako je ovo pitanje važno za sve nacionalne manjine, na teritoriji Vukovarsko-sremske županije u ovu akciju uključili su se samo predstavnici Srba, dok druga manjinska veća nisu pokazala veći interes za prikupljanje potpisa.

Komentariši