U Vukovaru se prisetili stradalih u Oluji
Parastosom i čitanjem SNV-ove izjave sećanja, meštani Vukovara prisetili su se danas svih nevino stradalih tokom vojno-policijske akcije „Oluja“.

Nakon parastosa koji su u Sabornom hramu svetog oca Nikolaja Mirlikijskog u Vukovaru služili vukovarski parosi protojerej-stavrofor Saša Kuzmanović i protojerej-stavrofor Milјen Ilić te paroh borovski protojerej-stavrofor Čedomir Lukić, u prostorijama Zajedničkog veća opština pročitana je 14. po redu izjava sećanja u kojoj je navedeno da je pre 26 godina započela akcija „Oluja“ koja je uzrokovala istorijski egzodus Srba s područja zapadne -Slavonije, Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije.
- Njih preko 300.000 moralo je napustiti svoje domove. Najviši predstavnici države u svojim su izjavama zbog toga izražavali neskriveno zadovoljstvo i likovanje. Srbi koji su ostali ubijani su i premlaćivani kako za vreme „Oluje“ tako i danima, mesecima i godinama nakon nje. Njihova je imovina pljačkana i uništavana; kuće uništavane ili pak privatnim odlukama ili odlukama same države uzurpirane, tvornice i poljoprivredne zadruge također pljačkane i uništavane. Socijalna i komunalna infrastruktura, poput društvenih domova, škola, lokalnih ambulanti, lokalnih vodovoda i elektromreža, takođe je dugotrajno uništavana i trajno uništena. Zemljišta i šume u vlasništvu izbeglih takođe su uzurpirani, mnoge crkve oskrnavljene i opljačkane - pročitala je potpredsednica VSNM Vukovarsko-sremske županije Vesna Vujić.
U SNV-ovoj izjavi sećanja stoji i da su Hrvati koji su, nakon uspostavljanja Republike Srpske Krajine živeli na području Hrvatske sa većinskim srpskim stanovništvom ubijani, premlaćivani, zlostavljani, protivpravno zatvarani, zastrašivani i proterivani, a njihove kuće ili uzurpirane ili uništavane, a crkve skrnavljene, pljačkane i rušene, ali da su sličnu sudbinu imali i Srbi koji su živeli na teritoriju pod upravom Vlade Republike Hrvatske.
- Svako ima svoje sećanje, svoje komemoracije i svoju političku upotrebu ratnih strahota i ratnih stradanja. Retko se sećamo strahota koje su prošli drugi i stradanja koja su se dogodila drugima. Ne znamo kako će drugi, ali mi iz Srpskog narodnog veća i u ime srpskog naroda u Hrvatskoj onako ćemo kako smo i dosad: sećaćemo se svojeg, a nećemo zaboravljati stradanje drugog. Priznavaćemo stradanje drugog kao što očekujemo da naše bude priznato – obratila se Vujićeva u ime potpisnika izjave sećanja iz Srpskog narodnog veća.
Izjava sećanja Srpskog narodnog veća biće pročitana u svim županijskim većima srpske nacionalne manjine širom Republike Hrvatske u periodu od 3. do 5. avgusta.