„Konsolidovali smo Prosvjetu i stvorili bolje odnose unutar društva“

Intervju sa predsednikom Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Milom Radovićem o planovima u narednom mandatu na čelu ove institucije.

SKD Prosvjeta Mile Radović naslovna
Mile Radović na nedavno održanoj skupštini Prosvjete; Foto: Nenad Jovanović/Novosti

Delegati Glavne skupštine Srpskog kulturnog društva Prosvjeta jednoglasno su na sednici 24. oktobra u Zagrebu podržali rukovodstvo ove institucije pa je na mestu predsednika ponovo izabran Mile Radović, na mesta potpredsednika Duško Ljuština i Siniša Tatalović, a na to mesto izabrana je i Radmila Latas. Na istoj sednici jednoglasno su izabrani i brojni kandidati za Prosvjetina tela kao što su Glavni odbor, Nadzorni odbor, Sud časti i Savjet Prosvjete. Sa reizabranim predsednikom Milom Radovićem pričali smo o onome šta je obeližilo protekli i očekivanjima u narednom mandatu na čelu jedne od najznačajnih institucija Srba u Hrvatskoj.

Šta je obeležilo Vaš prvi mandat na čelu Prosvjete?

– Protekli mandat bio je obeležen ozbiljnim problemima u funkcionisanju Društva, zbog čega je došlo do promene rukovodstva na pola mandata. Kada smo preuzeli upravljanje Društvom naš prvi zadatak je bio finansijska stabilizacija i organizaciona i kadrovska konsolidacija. To je značilo izradu novog Satatuta, obanavljanje rada pododbora i pripreme za organizaciju izborne skupštine. Paralelno s tim, bavili smo se i imovinsko-pavnim pitanjima, posebno u odnosu na imovinu u Preradovićevoj 21-23 u Zagrebu. Osmišljavali smo nove programe i jačali postojeće, posebno one koji su vezani za saradnju sa drugim srpskim organizacijama, te institucijama Republike Srbije.

Koji je plan za naredni period i koji su prioriteti u ovom mandatu?

– Želimo pre svega da stvorimo bolje materijalne uslove za realizaciju kulturnih programa u svim sredinama u kojima deluju naši pododbori, a posebni naglasak će biti usmeren na stvaranje materijalnih uslova za realizaciju programa u Zagrebu, kao sedištu našeg Društva. To se prvenstveno odnosi na rešavanje imovinsko-pravnih odnosa, vezanih za našu imovinu, te njeno stavljanje u funkciju kulturnih, obrazovnih, socio-ekonomskih i drugih potreba srpske zajednice u Hrvatskoj. Radićemo i na organizacionom razvoju Društva sa posebnim naglaskom na jačanje rada pododbora i njihovo regionalnom povezivanju u okviru koordinacija koje bi lakše mogle osmišljavati programe od regionalnog značaja i kvalitetnije realiovati programe. Težište rada biće na učešću u razvoju školske autonomije Srba u Republici Hrvatskoj, kako kroz pomoć u realizaciji A modela u Istočnoj Slavoniji, tako i u uvođenju B i C modela u ostalim dijelovima Hrvatske, posebno u velikim gradovima. Nastavljamo i sa projektima u okviru informativne i izdavačke djelatnosti u svrhu produbljene obrade tema vezanih za istoriju i kulturu Srba u Hrvatskoj, te savremenih tema važnih za život i razvoj naše zajednice. Posebni naglasak biće stavljen na uključivanje i afirmisanje mladih autora. Radićemo na kadrovskom ekipiranju i edukaciji članstva u svrhu kvalitetnije realizacije naših programa. Kao i do sada uspostavljaćemo i razvijati saradnju sa sličnim organizacijama srpskog naroda čiji pripadnici žive u drugim državama. Isto tako uspostavićemo i razvijati suradnju sa sličnim organizacijama srpske dijaspore, posebno poreklom iz Hrvatske u različitim delovima sveta. Nastavljamo i dalje razvijati saradnju sa drugim sličnim organizacijama nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, te uspostavljamo i razvijamo saradnju sa sličnim organizacijama hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Nastavljamo dobru suradnju sa drugim srpskim organizacijama u Hrvatskoj, posebno Srpskim narodnim vijećem, u realizaciji zajedničkih projekata od interesa za Srbe u Hrvatskoj. Plan je i da nastavimo razvijati saradnju sa kulturnim, obrazovnim i državnim institucijama Republike Srbije u svrhu većih mogućnosti međusobne razmene kulturnih programa.

SKD Prosvjeta Mile Radović tekst
Mile Radović, Siniša Tatalović i generalni sekretar Prosvjete Slobodan Živković; Foto: Nenad Jovanović/Novosti

O Prosvjeti se u prethodnim godinama više govorilo u smislu nesređenih imovinsko-pravnih odnosa i finansija nego u smislu ostvarivanja ciljeva iz Statuta. Kako to promeniti?

– Naš prioritet nakon preuzimanja upravljanja Društvom bio je razvijanje međusobnih dobrih i prijateljskih odnosa, budući da svi radimo u istom cilju, a to je razvijanje i očuvanje identiteta Srba u Hrvatskoj. Mislim da smo u tome uspeli, o čemu najbolje govori nedavno održana izborna skupština koja je protekla bez disonantnih tonova i gde su sve odluke, uključujući i izbor novog rukovodstva, donesene jednoglasno. To se dogodilo po prvi put u novijoj istoriji Društva, što je svakako obećavajuće, a rukovodstvu podsticajno za novi mandat.

Činjenica je da celokupna zajednica, a samim tim i Prosvjetini pododbori, ima problema sa nedostatkom mladih ljudi. Postoje li načini da se ovo malo mladih ipak na neki način uključi zbog budućnosti u kojoj će očuvanje tradicije i identiteta Srba, čini se, biti još teže?

– Prosvjeta danas okuplja u 53 pododbora više od 2000 članova, među kojima su i članovi različitih generacijskih grupa. Svesni smo toga da nam nedostaje više mladih ljudi i to će sasvim sigurno biti nešto što ćemo pokušati promeniti u narednom periodu. Moraćemo osmišljavati nove i za mlade atraktivnije programe i ugledati se na iskustva nekih drugih manjinskih organizacija koje su u tome uspele. Jedan od naših prioriteta biće i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Prosvjeta se bavi izdavaštvom, međutim dugo neki izdavački poduhvat nije ostavio traga u javnosti sa izuzetkom knjige Čedomira Višnjića (Vrijeme sporta i razonode). Da li na to utiče nedostatak kvalitetnih autora unutar zajednice ili postoje i neki drugi problemi sa kojima se izdavaštvo Srba u Hrvatskoj suočava?

– Ne bih se složio sa ovom konstatacijom zbog činjenice da srpska zajednica u Hrvatskoj ima bogatu izdavačku delatnost, pored Prosvjete, uključujući i izdavačko Preduzeće, izdavačkom delatnošću bavi se i SNV, Arhiv Srba u Hrvatskoj, ZVO i mnoga manjinska veća u županijama, opštinama i gradovima. Ono što je za Prosvjetu karakteristično, je da u izdavaštvu objavljuje najkvalitetnije rukopise iz područja kulture Srba iz Hrvatske. Ovde treba spomenuti časopis Prosvjeta, te Ljetopis SKD Prosvjeta u kojima se obrađuju važne teme za srpsku zajednicu iz savremene i istorijske prespektive.

Komentariši