Sećanje na srpske žrtve ne sme da izbledi

U organizaciji Veća srpske nacionalne manjine Grada Vukovara na srpskom vojničkom groblju „Aleja“ u Vukovaru održan je pomen i položeni su venci za sve nastradale srpske civilne i vojne žrtve u Vukovaru tokom ratne 1991. godine.

Srđan Sekulić 13.09.2020.
„Aleja“

Najpre je u Sabornom hramu Svetog Nikolaja služena sveta liturgija koju je služilo više sveštenika Eparhije osečkopoljske i baranjske, a nakon liturgije održan je i parastos za sve nastradale.

- Sećanja na naše pokojne i preminule ne treba nikada da blede, kako se koja generacija smenjuje ovde na zemlji u bilo kojem narodu, mestu ili vremenu, te iste generacije treba da se sećaju svih svojih predaka koji su život skončali na ovaj ili na onaj način. Danas smo se okupili da se setimo svih nastradalih u poslednjem ratu u ovom gradu, i ne samo u ovom gradu nego na širem prostoru, kada je ovde besnilo nešto i kada se projavljivalo što nije nikako od Boga, nego se od đavola uvuklo u ovaj svet i preko nas ljudi dobilo svoje lice – istakao je između ostalog u svojoj besedi prvi vukovarski paroh i vukovarski namesnik protojerej – stavrofor Saša Kuzmanović.

Nakon liturgije i parastosa okupljeni su se uputili ka „Aleji“ gde je održan pomen nastradalima, a potom su položeni venci političkih predstavnika Srba i srpskih organizacija.

- Već nekoliko godina unazad najpre nakon liturgije održimo parastos svim našim žrtvama, potom pomen ovde na Aleji gde ujedno polažemo i vence u znak sećanja na sve nastradale. I ove godine okupili smo se bez suda i osude da se prisetimo naših najmilijih, da se pomolimo za pokoj njihovih duša. Mislim da je važno da se jednako odnosimo prema svim žrtvama. Nadam se da će neki trendovi koji se u državi javljaju staviti i pitanje srpskih žrtava rata na dnevni red i da će konačno i porodice tih žrtava dobiti neka prava i da se žrtve neće deliti – naglasio je predsednik VSNM Grada Vukovara Dejan Drakulić

Potrebno je da smo češće ovde

Među prisutnima i na liturgiji u Sabornom hramu i na Aleji bili su i članovi porodica nastradalih civilnih i vojnih žrtava.

„Aleja“

- Moj sin je poginuo 16. septembra 1991. godine pred našom porodičnom kućom, pogođen od snajperskog metka. Njegovo telo nalazi se na Aleji, prvobitno je bio na groblju u Negoslavcima, a potom je premešteno ovde. Mnogo mi znači što još uvek ima ljudi koji se sete nastradalih, iako se retko ovde okupljamo, trebalo bi i da nas bude više i da smo ovde češće jer to su naše žrtve i nas boli srce za njima – rekla je Terezija Tomanić čiji je sin Borislav poginuo u 23. godini života.

Pomen na Aleji održava se svake druge subote u septembru u znak sećanja na početak borbenih dejstava u Vukovaru 1991. godine i na početak stradanja ljudi u ovom gradu. Pored ovog termina, svake godine uoči 18. novembra na Aleji se održava komemoracija, a venci za civilne žrtve rata polažu se i na Vidovdan (28. juna) u znak sećanja na početak stradanja Srba u Vukovaru pre početka bilo kakvih ratnih dejstava.